Sveučilišni studijski centar za forenzičke znanosti
Sveučilišni studijski centar za forenzičke znanosti, Sveučilišta u Splitu ponudio pomoć Novreškoj vladi
Povodom nedavnih terorističkih napada u Kraljevini Norveškoj u kojima je život izgubilo 76 osoba, u ime Sveučilišnog studijskog Centra za forenzičke znanosti, Sveučilišta u Splitu, osnivači Studija, Prof.dr. Dragan Primorac i Prof.dr. Šimun Anđelinović, u svom pismu upućenom veleposlaniku Kraljevine Norveške u Hrvatskoj, Henriku Ofstadu ponudili su pomoć ove ugledne znanstvene institucije. Poznato je da radu ove ugledne institucije sudjeluju vodeći hrvatski i svjetski forenzičari koji od samih početaka Domovinskog rata uspješno razvijaju najnovije tehnologije i postupke u svrhu identifikacija osoba. U pismu se navodi da je Centar za forenzičke znanosti, Sveučilišta u Splitu u mogućnosti formirati tim vrsnih hrvatskih i međunarodnih stručnjaka iz područja forenzičke patologije, forenzičke antropologije, forenzičke stomatologije i forenzičke genetike koji bi u procesu identifikacije surađivali s kolegama iz Norveške.
Sveučilišni studijski Centar za forenzičke znanosti, jedina je institucija u ovom dijelu Europe na kojoj se školuju budući magistri forenzičkih znanosti iz područja: istraživanja mjesta događaja, forenzičke kemije i molekularne biologije, forenzike i nacionalne sigurnosti te financijsko-računovodstvene forenzike. Nedavno je Sveučilišni studijski Centar za forenzičke znanosti, Sveučilišta u Splitu ima posebnu znanstveno-nastavnu suradnju s američkim Sveučilištem Penn State i Sveučilištem New Haven koja su poznata po najatraktivinijim studijskim programnima iz područja forenzičkih znanosti u SAD-u. U lipnju ove godine Sveučilišni studijski Centar za forenzičke znanosti, Sveučilišta u Splitu, bio je suorganizator najvećeg ovogodišnjeg europskog skupa iz područja forenzičkih znanosti “7th ISABS Conference in Forensic, Anthropologic and Medical Genetics and Mayo Clinic Lectures in Translational Medicine na kojem se okupilo 560 sudionika i 80 predavača iz 45 država. Između ostaloga teme kongresa su uključivale i međunarodnu borbu protiv terorizma kao i identifikaciju žrtava terorističkih napada i masovnih katastrofa.