Prof.dr. Dragan Primorac, je pedijatar, forenzičar i subspecijalist iz medicinske genetike. Na popisu je 2% znanstvenika s najvećim utjecajem citiranosti na svijetu, kako u karijeri tako i za 2024. godinu. Prvi je nositelj titule “Global Penn State Ambassador” u povijesti tog Sveučilišta osnovanog 1855. godine. Donedavni je predsjednik Odbora za međunarodne odnose Američke Akademije za forenzičke znanosti te je član je upravnog odbora Forensic Science Foundation, pri Američkoj akademiji za forenzičke znanosti, krovnoj svjetskoj forenzičkoj organizaciji.
Predsjednik je “International Society of Applied Biological Science” jednog od najuglednijih međunarodnog znanstvenih organizacija iz područja kliničke i forenzičke genetike u čijem radu sudjeluje i petero dobitnika Nobelove nagrade. Uz to predsjednik je Upravnog vijeća Specijalne bolnice Sveta Katarina, Hrvatskog društva za humanu genetiku i Hrvatskog klastera konkurentnosti personalizirane medicine. Prof.dr. Primorac je osnivač i predsjednik Hrvatskog društva za personaliziranu medicinu.
Profesor je na Penn State University, University of New Haven, kineskom Xi’an Jiaotong University, College of Medicine and Forensics te Medicinskim fakultetima Sveučilišta u Splitu, Osijeku i Rijeci. Ukupno je objavio oko 300 znanstvenih radova, kongresnih priopćenja te 30-tak knjiga i poglavlja u knjigama, a do sada je citiran 10.200 puta (Google Scholar). Pod njegovim vodstvom i u suradnji s američkom Mayo Clinic u Hrvatskoj pune 22 godine organizira znanstvene skupove iz područja personalizirane medicine na kojima je do sada prisustvovalo više od 6.000 znanstvenika iz 76 država te 800 pozvanih predavača među kojima i deset Nobelovaca. Osnivač je „Nobel Spirit“ TV emisija koje je pokrenuo u suradnji s HTV-om, gdje svake dvije godine s dobitnicima Nobelove nagrade u nazočnosti najizvrsnijih mladih znanstvenika iz svijeta obrađuje teme od općeg društvenog značaja, uključujući nove iskorake u biomedicinskim znanostima, važnosti personalizirane medicine u kliničkoj praksi, važnosti inovacija i novih tehnologija u gospodarstvu, itd. Pokretač je suradnje Regiomed Kliniken iz Bavarske i Sveučilišta u Splitu koji zajedno izvode integrirani Studij medicine te je osnivač Sveučilišnog odjela za forenzičke znanosti, Sveučilišta u Splitu. U listopadu 2020. godine zbog golemog doprinosa razvoju forenzičkih znanosti proglašen je počasnim pročelnikom Sveučilišnog odjela za forenzične znanosti Sveučilišta u Splitu. Odlukom Senata Sveučilišta „National Forensic Science University“ iz Indije, prof.dr. Draganu Primorcu je za posebne zasluge u razvoju forenzičkih znanosti, kao prvom Europljaninu dodijeljeno počasno zvanje profesor emeritus.
Zbog „Iznimnog međunarodnog ugleda i doprinosa razvoju tog Sveučilišta“, Sveučilište u Mostaru 2022. godine mu dodjeljuje počasni doktorat, a 2023 godine počasni doktorat mu dodjeljuje i Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera u Osijeku s obrazloženjem „Počasni doktorat Sveučilište u Osijeku dodjeljuje svjetski priznatom znanstveniku prof.dr.sc. Draganu Primorcu zbog iznimnoga međunarodnog priznatoga doprinosa razvoju hrvatske znanosti te posebnog doprinosa razvoju visokog obrazovanja Republike Hrvatske“.
Prof. Primorac među prvim znanstvenicima u svijetu primjenjuje analizu DNA u svrhu identifikacije skeletnih ostataka masovnih grobnica i među utemeljiteljima je forenzičke genetike u Hrvatskoj. Sa svojim timom 1993. godine objašnjava molekularni mehanizam jednog tipa bolesti krhkih kostiju u djece (Osteogenesis Imperfecta), 2000. godine autor je izvornih rezultata o podrijetlu Europljana među njima i Hrvata, koji su objavljeni u časopisu Science, te autor rada objavljenom u časopisu Nature u kojem je s genetskog aspekta napravljen veliki iskorak u razumijevanju jedne od najznačajnijih migracija anatomski modernog čovjeka koja se dogodila prije 75 000 godina sa područja Afrike. U Hrvatskoj uvodi integrirani koncept personalizirane medicine u kliničku praksu. Njegov poseban interes i veliki doprinos je u području regenerativne medicine i stanične terapije, a 2017. godine, sa suradnicima po prvi put do sada objašnjava molekularnu osnovu i terapeutski učinak mezenhimalnih stromalnih stanica izdvojenih iz masnog tkiva tijekom liječenju oštećenja zglobne hrskavice. Godine 2018. u suradnji s tvrtkom OneOme koju je osnovala čuvena američka Mayo Clinic po prvi put pokreće sustavno uvođenje farmakogenomskog testiranja kliničku praksu. 2020. godine kao predsjednik Zdravstvene komisije Hrvatskog nogometnog saveza s američkim kolegama sukladno načelima personalizirane medicine, uvodi analizu 294 gena povezanih s nastankom iznenadne srčane smrti u sportaša s ciljem prevencije. Tijekom COVID-19 pandemije predvodi ekipu znanstvenika Specijalne bolnice Sv. Katarina, Kliničkog bolničkog centra Split i slovenskog „Educel-a“ koja je među prvim u svijetu uspješno primijenila aplikaciju mezenhimnih stromalnih stanica u svrhu liječenja oboljelog od COVID-19 s akutnim respiratornim distres sindromom. U rujnu 2024. godine sa svojim timom je napravio prvu cjelogenomsku analizu u Republici Hrvatskoj, a nedugo nakon toga u suradnji sa znanstvenicima s čuvenog američkog Dartmouth Sveučilišta, među prvim liječnicima globalno uvodi u rutinsku praksu analizu cijelog ljudskog genoma s interpretacijom, čime se Republika Hrvatska globalno u svijetu pozicionira.
Počasni je građanin u 5 gradova u Hrvatskoj i inozemstvu. Dobitnik je više od 20 međunarodnih nagrada i odličja. Među njima su "Mary E. Cowan Outstanding Service Award", prestižna nagrada koju za izvrsnost u radu i međunarodnu prepoznatljivost dodjeljuje American Academy for Forensic Sciences, "Veneto Region Award" za promociju izvrsnosti u znanosti u EU, "Nagrada za životno djelo" Sveučilišta New Haven iz SAD-a, i mnoge druge. Najveći svjetski muzej forenzike u Rugao, Kini (Henry Lee Museum of Forensic Investigation) uvrstio ga je među najutjecajnije forenzičare današnjice.
O njegovom radu i rezultatima su pisali New York Times, USA Today, Chicago Tribune, Hartfor Courant, Connecticut Post, Hospital News, News Times, Kleine Zeitung Haaretz, Die Presse, The Wall Street International Magazine, itd. Autor Ari Mittleman ga u svojoj knjizi „Staze pravednika: priče o herojstvu, humanosti i nadi“ objavljenoj 2022. godine, uvrštava među devet osoba iz cijelog svijeta koji su značajno pomogli Izraelu i židovskom narodu, a američko-kineska spisateljica Xiaping Jiang 2023. godine, u svojoj knjizi "Pucanj u Hrvatskoj", a koja je „bestseller“ u Kini i SAD-u, prikazuje forenzički rad profesora Primorca tijekom identifikacije ratnih žrtava u Hrvatskoj i Bosni i Hercegovini ranih 90-ih godina.
Juniorski je taekwondo prvak bivše države. Trenirao je u pomlatku splitskog Hajduka, te u AK „Split 80“. Zbog doprinosa razvoju sporta 2004. godine uručena mu je Srebrena plaketa Europskog olimpijskog odbora. Odlukom predsjednika Europske taekwondo federacije Sakisa Pragalosa 2019. godine uručen mu je počasni 7. Dan crni pojas World Taekwondo Europe organizacije. U američku Taekwondo Kuću slave (Hall of Fame) primljen je 2015. godine. U listopadu 2020. izabran je za člana Vijeća Hrvatskog olimpijskog odbora, a nedugo nakon toga i na dužnost potpredsjednika Hrvatskog taekwondo saveza. Od 2024. godine obnaša dužnost predsjednika Zdravstvene komisije Hrvatskog odbojkaškog saveza te člana Zdravstvene komisije Svjetske odbojkaške federacije.
Od prosinca 2003. godine do srpnja 2009. obnašao je dužnost ministra znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske, a prema istraživanjima američkog International Republican Institute (IRI) iz 2007. godine građani Republike Hrvatske su ga proglasili najuspješnijim ministrom u Vladi Republike Hrvatske. Vodeći američki tjednik ‘Newsweek’ je zbog svih mjera koje je provodio prof.dr. Primorac, 2010. godine hrvatski obrazovni sustav prikazao jednim od najuspješnijih u svijetu. Naime, prema istraživanju iz 2010. godine, kojeg su proveli ugledni svjetski znanstvenici među kojima i nobelovci, a koje je objavio američki tjednik ‘Newsweek’, Hrvatska se prema kvaliteti obrazovanog sustava našla na 22-om mjestu u svijetu, ispred SAD-a, Italije, Grčke, Norveške, Portugala, Španjolske, Izraela, i brojnih drugih država. O vrijednosti rezultata obrazovne reforme tijekom mandata prof.dr. Dragana Primorca, svjedoči još jedan pokazatelj: od 20 vodećih država svijeta iz skupine G-20, koje čine 85 posto ukupnog svjetskog bruto nacionalnog proizvoda, 80 posto svjetske trgovine i dvije trećine svjetske populacije, Hrvatska je prema kvaliteti obrazovanja bila bolja od njih 12.