Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in posts
Search in pages

Politička karijera

Politička karijera Dragana PrimorcaOd prosinca 2003. do srpnja 2009. godine prof. dr. sc. Dragan Primorac bio je član Vlade RH i obnašao dužnost ministra znanosti, obrazovanja i športa RH.

Tijekom njegova mandata pripremljena su i usvojena dva strateška dokumenta Plan razvoja sustava odgoja i obrazovanja 2005. – 2010. te Znanstvena i tehnologijska politika Republike Hrvatske 2006. – 2010. čiju provedbu potpomaže Svjetska banka zajmom od 68 milijuna eura (obrazovanje) i 31 milijun eura (znanost i tehnologija). Na temelju tih dokumenata, a s ciljem izgradnje ‘društva znanja’ te stvaranja najkonkurentnijega znanstveno-obrazovnoga društva u ovome dijelu Europe, u cijelome su sustavu obrazovanja i znanosti u Republici Hrvatskoj pokrenuti reformski procesi; uvođenje Hrvatskoga nacionalnoga obrazovnog standarda (HNOS) koji je, nakon uspješne eksperimentalne provedbe, od školske godine 2006./2007. uveden u sve osnovne škole u RH; uvođenje, po prvi put, nacionalnih ispita koji se od 2006. godine provode u srednjim školama, a od 2007. godine i u osnovnim školama te s pomoću kojih je uspostavljeno vanjsko vrjednovanje obrazovanja radi ujednačavanja obrazovnih postignuća učenika; uvođenje državne mature koju će učenici polagati od 2010. godine na kraju svojega četverogodišnjega srednjoškolskog obrazovanja; produljenje trajanja obveznoga školovanja koji je jedan od najzahtjevnijih i najznačajnijih projekata za RH kojim se, kroz poticajne mjere kao što su besplatni udžbenici, besplatan prijevoz i smještaj u učeničke domove, a koje čine dio Nacionalnoga programa mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja usvojenoga u Hrvatskome saboru u lipnju 2007. nastoji smanjiti broj učenika s nezavršenom srednjom školom te omogućiti većemu broju njih daljnje školovanje kao i poboljšati njihove izglede za zapošljavanje.

Ostali projekti uključuju restrukturiranje strukovnog obrazovanja sukladno kojem je broj strukovnih sektora s 33 smanjen na 14, a broj strukovnih programa s 330 na 199; škologradnja sukladno kojoj je u razdoblju od 2004. do ožujka 2009. godine iz sredstava državnoga proračuna i putem razvojnih programa, poput CEB V i EIB II programa, kao i zajma Svjetske banke te kroz kapitalna ulaganja iz decentraliziranih sredstva financirala izgradnja, dogradnja ili rekonstrukcija preko 350 školskih objekata radi postizanja efekta ravnomjernoga razvoja.

U visokome obrazovanju započela je provedba Bolonjskoga procesa sukladno kojoj su prema Bolonjskome modelu uspješno preustrojeni studijski programi te uveden sustav osiguranja kvalitete i praksa priznavanja inozemnih kvalifikacija čime je hrvatski sustav postao dijelom Europskoga prostora visokoga obrazovanja, a hrvatske diplome istovrijedne europskima; izgradnja sveučilišnih kampusa za što su osigurana kreditna sredstva u iznosu većem od tri milijarde kuna, sukladno čemu je na hrvatskim visokim učilištima od 2004. godine izgrađeno ili je u izgradnji više od 320 tisuća kvadratnih metara novih prostora te započela izgradnja novih studentskih domova (u slijedeće 3 godine planira se izgradnja ukupno 5.000 ležajeva na razini cijele Hrvatske); osnivanje novih visokih učilišta sukladno čemu je u protekle četiri godine osnovano jedno sveučilište, fakultet, te 6 veleučilišta (Knin, Vukovar, Gospić, Čakovec, Šibenik i Slavonski Brod) i jedna visoka škola. Udio visokoobrazovanih u dobi od 25. do 64. godine dosegao je 18,5% u 2008. Uz nastavak ulaganja u sustav obrazovanja, Hrvatska će u 2011. godini postići razinu od 20% visokoobrazovanih.

Izgradnja informatičkoga sustava temeljna je infrastruktura društva znanja stoga se pristupilo informatizaciji škola te su sve matične osnovne škole i sve srednje škole u RH opremljene barem jednom računalnom prostorijom s pristupom internetu, a 650 školskih knjižnica, 700 područnih osnovnih škola, sve zbornice u srednjim školama, i svi učenički domovi za srednjoškolce opremljeni računalnom opremom i pristupom internetu, dok su svi znanstveni instituti, ustanove visokoga obrazovanja i studentski domovi priključeni na CARNet-ovu mrežu pristupne brzine 10 gigabita, a preko CARNet-a hrvatska znanstvena i akademska zajednica ima pristup paneuropskoj istraživačkoj mreži GÉANT.

U području znanosti pokrenut je projekt povratka hrvatskih znanstvenika iz inozemstva od 2004. godine do danas se u RH vratilo 120 znanstvenika. Kroz program »Jedinstvo uz pomoć znanja» pokrenuto je oko 40 kompetitivnih istraživačkih projekata u kojima sudjeluju povratnici ili dijaspora (uloženo oko 2 milijuna eura). Nacionalna zaklada za znanostpokrenula je 17 projekata za povratnike i goste iz inozemstva. Vrednovanje znanstvenih projekata od 2006. godine je znatno unaprijeđeno u svrhu usklađivanja s europskim standardima, a sukladno nedavno donesenim Zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Nacionalnoj zakladi za znanost, visoko školstvo i tehnologijski razvoj Republike Hrvatske financiranje se znanstvenih projekata u potpunosti odvaja od institucionalnoga financiranja. Kako bi unaprijedili kvalitetu sustava obrazovanja i znanosti kroz suradnju s najboljima u tim područjima Hrvatska godina ostvaruje suradnju i stvara partnerstva sa europskim i drugim zemljama svijeta. Tako je već uspostavila suradnju s Indijom, SAD-om, Izraelom i Japanom. Godine 2007. Hrvatska i Indija su potpisale Deklaraciju kojom potvrđuju zajednički interes u daljnjoj suradnji i utvrđuju osnivanje zajedničkog fonda za razvoj znanstvenih i tehnologijskih projekata. Isto tako, Hrvatska je potpisala sporazum sa Izraelom 2007. godine o zajedničkom istraživačkom fondu. Znanstvena suradnja Japana i Hrvatske dodatno je osnažena potpisivanjem memoranduma u ožujku ove godine, o suradnji u području obrazovanja, sporta, znanosti i tehnologije. Hrvatska također ima sjajnu suradnju s američkom saveznom agencijom – National Institutes of Health – kroz pet bilateralnih projekata hrvatskih i američkih znanstvenika (tri su u tijeku). Pismo namjere između Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH i National Institutes of Health potpisano je u rujnu 2008. godine dok je Memorandum između Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa RH, Ministarstva zdravstva i socijalne skrbi RH i američkog Nacionalnog instituta za rak (National Cancer Institute – NCI) u pripremi, a kojim se otvara mogućnosti suradnje u području zdravstva, biomedicinskih znanosti s osobitim naglaskom na istraživanje raka.

 

Pregovori s Europskom unijom za poglavlje 25. Znanost i istraživanje otvoreni su i zatvoreni 12. lipnja 2006. godine, a pregovori za poglavlje 26. Obrazovanje i kultura otvoreni su i zatvoreni 11. prosinca 2006. godine jer su već tijekom analitičkoga pregleda riješena sva bitna pitanja. Tijekom pregovora, Europska je komisija procijenila da se hrvatska politika u području znanosti i istraživanja razvija u istome smjeru kao znanstvenoistraživačka politika Europske unije te da su hrvatski znanstvenoistraživački kapaciteti dovoljno razvijeni za uključivanje u programe Europske unije. Također, utvrđena je velika stopa usklađenosti hrvatskoga sustava obrazovanja s onima u europskim zemljama. S tim u svezi, Hrvatska je postala punopravnom članicom najznačajnijih europskih programa za razvoj znanosti i tehnologije – Šestoga, odnosno Sedmoga okvirnog programa. Da je Hrvatska na pravom putu ka društvu znanja svjedoče i Izvješće Europske komisije o napretku Hrvatske za 2008. godinu koje ocjenjuje da je Hrvatska postigla dobar napredak u provedbi obveza preuzetih u poglavljima. Prema Izvješću Europske komisije dobar je napredak ostvaren i u sudjelovanju Hrvatske u Sedmome okvirnom programu za istraživanje i tehnološki razvoj, što pokazuje povećani apsorpcijski kapacitet Hrvatske za sudjelovanje u programima Europske zajednice. U Sedmome okvirnom programu Europske unije, prema statistikama Europske komisije, hrvatski su znanstvenici povukli oko 18 milijuna EUR tijekom svoga sudjelovanja u FP7, s postotkom uspješnosti 18% (omjer prijavljenih-odobrenih projekata) što je vrlo blizu prosjeku EU od 19.6%.

U području tehnologije osnovan je Hrvatski institut za tehnologiju (HIT) 2003. godine, prije osnivanja Europskog instituta za tehnologiju. HIT je zajedno s BICRO-m zadužen za razvoj novih tehnologija i tehnološki utemeljenoga i inovativnoga poduzetništva. Glavni su ciljevi tehnologijske politike povećanje ulaganja u istraživanje i razvoj i njihova veća učinkovitost, jačanje suradnje između sustava znanosti i gospodarstva te poticanje transfera znanja i tehnologija koji su nužni za razvoj konkurentnoga hrvatskog gospodarstva. U tome veliku ulogu imaju Poslovno-inovacijski centar Hrvatske – BICRO i Hrvatski institut za tehnologijuHIT). BICRO financira inovacijske aktivnosti u malim i srednjim poduzećima, poslovne inkubatore i programe usmjerene na tehnologijski razvoj i komercijalizaciju, a svoje aktivnosti realizira kroz Program poticanja poduzetništva utemeljenoga na inovacijama i novim tehnologijama putem potprograma: RAZUM – razvoj na znanju utemeljenih poduzeća, TEHCRO – razvoj tehnologijske infrastrukture, VENCRO – razvoj industrije rizičnog kapitala, IRCRO – suradnja akademske zajednice i gospodarstva, KONCRO – konkurentnost i unaprjeđenje tehnoloških procesa. Hrvatski institut za tehnologiju – HIT d.o.o. pruža podršku i usmjerava razvojno-tehnologijska istraživanja; prati i predviđa svjetska tehnologijska kretanja; pruža podršku u pitanjima intelektualnoga vlasništva i sudjelovanja u europskim projektima. U tijeku je izgradnja cjelokupnog nacionalnog inovacijskog sustava, kroz Hrvatski projekt tehnologijskog razvitka koji podupire bitne komponente inovacijskog sustava – razvoj rizičnog kapitala, osnivanje ureda za transfer tehnologije, potpore za istraživanje i razvoj u poduzećima. Razvoj inovacijskog sustava financira i se kroz pretpristupne fondove EU.

U području športa donesen je Zakon o športu kojim se utvrđuje dugoročna politika razvoja športa i stavlja naglasak na poticanje športa djece, mladeži i studenata, te je s tim u svezi osnovan Hrvatski školski športski savez (HŠŠS) kao krovno tijelo školskoga športa, pokrenuta Univerzalna športska škola kojom se nastoji uključiti u organiziranu tjelesnu aktivnost učenike prvih, drugih, trećih i četvrtih razreda osnovnih škola te izrađena Strategija razvoja školskoga športa u Republici Hrvatskoj kojom su određeni strateški ciljevi razvoja školskoga športa za razdoblje od 2009. do 2014. godine.

Sustav školskoga športa u Republici Hrvatskoj u ovom trenutku okuplja 80.000 učenika u osnovnim školama i 40.000 učenika u srednjim školama te time čini najmasovniji športski sustav u zemlji. Pored toga, u sustavu športskoga treninga i natjecanja izvan škole uključeno je 80.000 učenika osnovnih škola te 30.000 učenika srednjih škola, što znači da je danas 230.000 učenika osnovnih i srednjih škola uključeno u neki od oblika športskih aktivnosti. U razdoblju od 2004. godine, zaključno s ožujkom 2009. godine, izgrađeno je 179 školskih športskih dvorana, od kojih 127 u osnovnim te 52 u srednjim školama što, među ostalim, dovoljno govori o jasnoj strategiji razvoja školskoga športa te skrbi o djeci i mladima u športu.

Provođenje navedenih promjena, a u svrhu podizanja kvalitete obrazovnoga sustava u cijelosti osim kapitalnih ulaganja zahtijeva i ulaganja u ljudske resurse. Stoga je od 2004. godine u sustavu znanosti i obrazovanja otvoreno preko 9.500 radnih mjesta, a proračun Ministarstva u istom razdoblju povećan za 56% (4,4 milijarda kuna). Osim toga osigurana su kreditna sredstva u iznosu većem od tri milijarde kuna za izgradnju sveučilišnih kampusa. (Pregled postignuća 2004.-2007.)

Od 2004. do 2009. godine radi razvoja i jamstva kvalitete u sustavu je obrazovanja i znanosti ustrojeno osam novih specijaliziranih ustanova a dvije su preustrojene (Agencija za odgoj i obrazovanje, Agencija za strukovno obrazovanje, Nacionalni centar za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Agencija za obrazovanje odraslih, Agencija za znanost i visoko obrazovanje,Agencija za mobilnost i EU programe, Hrvatski institut za tehnologiju – HIT d.o.o., Centar za krš, Hrvatska akreditacijska agencija, Hrvatski zavod za norme). Povjeravanje razvoja, praćenja i vrjednovanja sustava obrazovanja i znanosti neovisnim i specijaliziranim ustanovama i tijelima provedeno je radi profesionalizacije upravljanja sustavom te se novi način upravljanja sustavom obrazovanja i znanosti u cijelosti usklađuje s praksama zemalja Europske unije.

Radi poboljšanja provedbe reformskih procesa te razvoja zakonodavnoga okvira doneseno je niz propisa od kojih izdvajamo Zakon o odgoju i obrazovanju u osnovnoj i srednjoj školi, čiji su iskoraci razvidni u uvođenju licenciranja, napredovanja i nagrađivanja odgojitelja, učitelja, nastavnika, stručnih suradnika i ravnatelja te Zakon o strukovnom obrazovanju kojim se uređuje djelatnost strukovnog obrazovanja za stjecanje temeljnih i strukovnih kompetencija za dobivanje kvalifikacija potrebnih tržištu rada i daljnjem obrazovanju usklađene s EU standardima. Donesene su i dvije strategije: Strategija razvoja sustava strukovnog obrazovanja 2008. – 2013. kao i Strategija obrazovanja odraslih. Nakon više od 20 godina doneseni sudržavni pedagoški standardi za predškolsku, osnovnoškolsku i srednjoškolsku razinu kojima su postavljeni čvrsti temelji za daljnji razvoj te odgojno-obrazovni rad, a u tijeku je donošenje Nacionalnoga okvirnog kurikuluma (NOK) – dokumenta na kojemu se temelje odgoj i obrazovanje na predškolskoj, osnovnoškolskoj i srednjoškolskoj razini, a koji donosi vrijednosti i ciljeve odgoja i obrazovanja, kompetencije koje učenici trebaju steći na razini predškolskoga odgoja, osnovnoga i srednjeg obrazovanja, temeljna i strukovna obrazovna područja, standarde nositelja odgojno-obrazovne djelatnosti.

© 2020 Dragan Primorac. Sva prava pridržana