Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in posts
Search in pages

Odgovornost za vlastitu budućnost

Objektiv, 31.01.2011, stranica 38
Državna matura
Dr. Dragan Primorac
Ex Ministar znanosti, obrazovanja i sporta
ODGOVORNOST ZA VLASTITU BUDUĆNOST
Nisam siguran da bi se danas čak i Krleža usudio izgovoriti „Nigdar ni tak bilo da ni nekak bilo, pak ni vezda ne bu da nam nekak ne bu”, jer zaista ako ne dogode drastične promjene u hrvatskom društvu, naše sutra je definitivno upitno. Oni koji su radili na projektu državne mature, nisu slijedili ovu poznatu Krležinu rečenicu, nego su odlučiti prodrmati učmali sustav obrazovanja, učiniti ga pravednijim, objektivnijim, transparentnijim i, u konačnici, prepoznatljivim. Uz sve poteškoće, opstrukcije, licemjerstva, i nesklonosti ovom projektu od strane kako pojedinaca tako i grupacija mislim da mogu reći “Uspjeli smo”.
Ovih dana izgleda da je postignut nacionalni konsenzus oko državne mature. Osim što je svima postalo jasno da državna matura prikazuje realno stanje u sustavu obrazovanja, nedvojbeno je da ona objektivno i nepristrano pod jednakim uvjetima i kriterijima vrjednuje učenička postignuta znanja, vještine i sposobnosti. O njenom antikorupcijskom efektu, posebno više ne treba niti govoriti. Zar se nije putem državne mature samo ove akademske godine na visoka učilišta upisalo više od 30 000 studenata bez jedne jedine negativne konotacije. Zar državna matura nije preko noći u cijelosti ukinula korupciju pri prijelazu iz srednje škole na visoka učilišta? Zar nije konačno vratila vjeru u sustav i mladima poslala poruku da postajemo društvo koje daje jednaku šansu svima?
Dodatna potpora transparentnosti cijelog postupka leži u činjenici da se obrada svih podataka o učeniku, uključujući i njegove ocjene kao i rezultate koje je postigao na testu državne mature u cijelosti odvija elektronskim putem, koristeći NISPVU sustav (Nacionalni informacijski sustav prijava na visoka učilišta) podržan s eMaticom, koja sadrži više od 100 milijuna ažuriranih podatka. Sustav je dizajnirao zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva, u suradnji s Ministarstvom znanosti, obrazovanja i športa, CARNET-om, Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Agencijom za znanost i visoko obrazovanje i drugim nadležnim institucijama, čime su, po prvi put u povijesti hrvatskog obrazovanja, svi podatci o učenicima ažurirani, pohranjeni i u svakom trenutku dostupni u elektronskom obliku. U državi gdje je rijetkost nekome priznati uspjeh ili pohvaliti ga za učinjeno, ovdje koristim priliku zahvaliti svima onima koji su omogućili da državna matura postane hrvatska realnost.
Puno je toga rečeno o državnoj maturi no ovdje želim istaknuti i ogroman utjecaj koji je ona s ekonomskog aspekta imala na živote učenika i njihovih roditelja. Samo u prošloj godini, na nivou cijele Hrvatske, zbog uvođenja državne mature učenici i roditelji su uštedjeli više od 18 milijuna kn. Taj iznos pojedine sastavnice visokih učilišta naplaćivale su do tada zbog provođenja prijemnih ispita, kako bi pokrile troškove izrade ispitnih pitanja, tiska, kompjuterske obrade podataka i sl. Uz to, državna matura je omogućila učenicima i roditeljima dodatnu uštedu u iznosu od 7 milijuna kn zbog redukcije troškova putovanja – jer je do sada (tijekom provođenja prijamnih ispita), najmanje 35% studenata putovalo i pokušalo upisati neki sveučilišni ili stručni studij izvan mjesta boravka. Uz uštedu na troškovima koje su prilikom organizacije polaganja prijemnih ispita imala hrvatska visoka učilišta, ukupna ušteda učenicima, roditeljima, obrazovnim institucijama nakon prve godine provođenja državne mature iznosila je više od 30 milijuna kn. Osim toga, državna matura je srušila i birokratske i administrativne barijere jer je elektronski sustav upisa, razvijen za potrebe državne mature, omogućio studentima upis na visokoškolske obrazovne institucije iz vlastitoga stana ili kuće, s putovanja, odnosno s bilo koje druge lokacije. A, o tome da je državna matura ukinula jedan od za svakog učenika najstresnijih trenutaka – polaganje prijemnih ispita – ne treba posebice govoriti.
Osim realnog prikaza stanja u srednjim školama, njihova rangiranja i vrednovanja njihova rada, državna matura objektivno prikazuje i interes budućih studenata za pojedina visoka učilišta i ciljane studijske programe. Time će se, u konačnici, utvrditi postoji li potreba za postojanjem niza diskutabilnih studijskih programa koji danas imaju veći broj nastavnika no upisanih studenata. Sustav vanjskog osiguravanja kvalitete na visokoškolskim institucijama kojeg vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje time dobiva važnu polugu kojom može poticati toliko nužne promjene i poboljšanja. S druge strane, objektivno vrednovanje učeničkih postignuća koje se postiže uvođenjem državne mature, omogućuje da se oni najbolji, posebno oni izvrsni koji se školuju za deficitarna zanimanja, sustavno prate i nagrađuju bilo školarinama ili pak sutra zaposlenjem. Cijeli taj koncept imao sam na umu kad smo pokretali Nacionalnu zakladu za potporu učeničkom i studentskom standardu koja ima zadatak, između ostaloga, pomoći razvoju modernoga hrvatskoga gospodarstva i sustavno rješavati pitanja edukacije budućih stručnjaka za deficitarna zanimanja. Cijeli koncept stvaranja „društva znanja“ mora nastaviti živjeti, bez obzira na trenutnu materijalnu i moralnu krizu koja zaokuplja naše živote. Usprkos svemu, danas jače nego ikada zvuče riječi genijalnog Gilberta Chestertona koji kaže”Obrazovanje je jednostavno duša društva dok prelazi s jedne generacije na drugu”. A ja bih dodao, bez te duše niti će biti društva, niti će biti nas.

Cijeli članak možete pročitati ovdje: Kolumna, Matura, Objektiv, 31.1.2011

© 2020 Dragan Primorac. All Rights Reserved