Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in posts
Search in pages

Intervju prof.dr. Dragana Primorca objavljen u Novom listu, 26.5.2013.

Dragan_Primorac_i_Dan_ShechtmanProf.dr. Primorac u intervjuu govori o znanosti i medicini, prijateljstvu s vodećim svjetskim političarima i znanstvenicima, o svojoj principjelnoj ostavci gdje je kao prvi hrvatski političar napravio presedan i zbog neslaganja s tadašnjom politikom napustio Vladu i Sabor te se odrekao svih financijskih prava, povlastica, imuniteta itd. U intervju kaže “ Što se hrvatskih političara tiče sami moraju odgovoriti na pitanje “ Želite li nakon isteka mandata ulicama hodati uspravne ili pognute glave”. Što se tiče imuniteta, zamislite koliko je teško onima koje imunitet treba čuvati od vlastita naroda. Ljudi zaboravljaju da ih nikakav imunitet ne može zaštiti od njihove prošlosti, a od svih tih privilegija koje spominjete, meni je puno važnije hodati uspravne glave hrvatskim ulicama.”

________________________________________________________

Europska komisija Vama i prof.dr. Gordanu Lauci odobrila je 17 milijuna kuna bespovratnih sredstava za znanstvena istraživanja. O kakvim je istraživanjima riječ? Tko će sve u njima sudjelovati od hrvatskih znanstvenika, koliko mladih? Na što će se konkretno utrošiti novac? Hoće li se otvoriti neka nova radna mjesta zahvaljujući tome? 

Projekt o kojem govorite «Pain-OMICS» je baziran na suradnji vodećih europskih kliničkih centara specijaliziranih za liječenje bolnih stanja te znanstvenika iz privatnog i javnog sektora.  Iz Hrvatske  u ovom projektu sudjeluju dvije institucije: tvrtka Genos d.d. i specijalna bolnica Sveta Katarina. Specijalnu privatnu bolnicu za ortopediju, krirugiju, neurologiju i fizikalnu medicinu i rehabilitaciju Sveta Katarina u Zaboku, iako osnovanu prije svaga dvije godine, već je danas mnogi smatraju regionalnim centrum izvrsnosti, a o ljudskom potencijalu bolnice najbolje govori podatak da je 92% od svih zaposlenih liječnika doktoriralo ili su pred stjecanjem doktorata. Specifičnost rada bolnice leži u činjenici da se na jednom mjestu omogućuje vrhunsku dijagnostika, terapijsko-operacijski postupak i individualno pripremljena rehabilitaciju. Tvrtka Genos d.o.o. prvi je privatni DNA laboratorij u cijeloj regiji i zapošljava 27 djelatnika od čega su 17 istraživači. 8 istraživača ima doktorat znanosti, dok ih 9 studira na posljediplomskim studijima i steći će doktorat znanosti u sljedeće tri godine. Navedeni rojekt će koristiti nove “omics” tehnologije da bi omogućio efikasnu stratifikaciju pacijenata s bolovima kralježnice, te na taj način omogućiti personalizirani pristup i osigurati najučinkovitiju terapiju prilagođenu svakom pojedinom bolesniku. Posebna vrijednost projekta leži u činjenici da će znanstvenici tijekom narednih pet godina nastojati utvrditi biokemijske i genetske biljege odgovorne za nastanak i progresiju ove bolesti.

To je jedno od svijetlih primjera da je Hrvatska dobila novce od EU. Zašto je to tako? Na temelju čega su odabrali baš Vas?

Na natječaje Europske Komisije za istraživačke projekte iz područja medicine u 2012. godini javila su se 1173 istraživačka konzorcija iz svih europskih država, a za financiranje je izabrano svega 10% projektata, pa je odobravanje ovog projekta potvrda da je i u Hrvatskoj moguće provoditi istraživanja konkurentna onima u najrazvijenijim državama svijeta i Europe. Ukupna vrijednost ovog interdisciplinarnog projekta pod nazivom “Multi-dimensional omics approach to stratification of patients with low back pain” iznosi 7.2 milijuna eura (oko 50 milijuna kuna). Cijeli projekt smo osmislili nas trojica: prof.dr. Gordan Lauc, prof.dr. Leonardo Kapural (koji živi i radi u SAD-u) i ja, a osim hrvatskih znanstvenika u realizaciji ovoga projekta sudjeluju i znanstvenici iz Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Belgije i SAD-a. Osobno stalno ističim da su hrvatski znanstvenici nebrojeno puta dokazali da mogu biti u društvu najboljih. To su već pokazali naši izvrsni znanstvenicima poput Jonjića, Lauca, Gajovića, Vugreka, Antičića, i drugih preko kojih su već značajna sredstva iz EU “ušla” u Hrvatsku.

Kako bi na koncu istraživanje trebalo pomoći ljudima? Rekli ste da je riječ o multidiscplinarnom projektu u kojem sudjeluju i znanstvenici iz Velike Britanije, Francuske, Njemačke, Italije, Nizozemske, Belgije i SAD-a. O kakvoj je suradnji riječ?

Lumbalni bolni sindrom ili bol u donjem dijelu leđa (engl “Low back pain”) predstavlja jedan od glavnih zdravstvenih problema u svijetu, a ukupna procjena troškova koji su vezani za gubitke nastale uslijed lumbalnog bolnog sindroma (uključujući troškove izostanka s posla i smanjene produktivnosti) prelaze 100 milijardi EURA godišnje. Znanstveni podaci upozoravaju da će oko 80% populacije barem jednom u životu oboljeti od ovoga sindroma. Iz navedenog čitateljima je odmah jasno koliko je ova bolest značajan javno-zdravstveni problem s ogromnim negativnim učinkom na gospodarstvo. Institucije koje sudjeluju u realizaciji ovoga projekta godišnje “obrade” više od 4000 novoboljelih od lumbalnog bolnog sindroma, a velika snaga projekta leži u i činjenici da će nam upravo zahvaljujući našim međunarodnim partnerima tijekom realizacije ovoga proekta na raspolaganju biti i uzorci prikupljeni od 12 000 blizanaca iz cijelog svijeta što može biti presudno razumjevanju genetske podloge odgovorne za nastanak ove bolesti.

Koliko je moguće ostvariti uštede u zdravstvu zahvaljujući novim i učinkovitim postupcima liječenja?

Budućnost medicine leži u razvoju tzv. personalizirane medicne, gdje će se analizom bioloških osobina svakog pojedinca osigurati najučinkovitija terapiju prilagođenu svakom pojedinom bolesniku. Do sada je farmaceutska industrija promovirala načelo “jedan lijek za sve“ i ovaj koncept se drastično mjenja. Danas personalizirana medicina stoji na stajalištu da lijek treba kreirati i prepisivati prema farmakogenomskom profilu dotičnog pacijenta. Projekti poput našeg imaju golemu ulogu u razumjevanju molekularne osnove bolesti nužne za razvoj personalizirane medicine.

Svega nekoliko dana uoči ulaska Hrvatske u Europsku uniju, ugostit ćete svjetsku znanstvenu elitu na ISABS-ovom kongresu kojeg organizirate u Splitu od 24. do 28. lipnja. Očekuje se i dolazak troje nobelovaca. O čemu će biti riječi?

Međunarodno društvo primijenjenih bioloških znanosti (International Society of Applied Biological Sciences-ISABS), koje sam s američkim kolegama (prof. Moses Schanfieldom i prof. Stanimir Vuk-Pavlovićem)  osnovao još 1997 godine domaćin je skupa. U kongresu će sudjelovati 550 sudionika i osamdesetak predavača, ukupno iz 45 zemalja. Suorganizatori su i četiri velike američke institucije, Klinika Mayo, Sveučilišta George Washington, New Haven i Penn State. U pravu ste, među predavačima su tri nobelovca – kristalografkinja dr. Ade Yonatha sa Znanstvenog instituta Weizmann, biolog dr. Aaron Ciechanovera s izraelskog tehnološkog instituta Technion i biokemičar dr. Robert Huber s Max Planck Instituta za biokemiju. U organizaciji skupa sudjeluju Sveučilišta u Splitu, Rijeci i Osijeku, Hrvatsko društvo za humanu genetiku hrvatskog liječničkog zbora, Akademija pravnih znanosti Hrvatske, Akademija tehničkih znanosti Hrvatske, Institut za antropologiju, Institut Ruđer Bošković, Genos d.o.o., Specijalna bolnica Sveta Katarina, Dječja bolnica Srebrnjak, dok je pokrovitelj Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti),. Golemi doprinos u organizaciji skupa dali su i Europska komisija kroz svoj FP7 (Sedmi okvirni program), grad Split, županija Splitsko-dalmatinska te vodeće farmaceutske kompanije Pliva i Belupo. U kliničkom djelu kongresa poseban naglasak je stavljen na tzv translacijsku medicinu, novosti iz molekularne dijagnostike te staničnu i gensku terapiju niza bolesti uključujući i karcinom.U forenzičkoj sekciji obradit će se niz novih metodologije poput «forenzičke fenotipizacije» koja se bavi istraživanjem različitih aspekata biologije i genetike na osovu kojih se analizom biološkog traga može opisati i izgled počinitelja kaznenog djela. Iz područja forenzičkih znanosti obradit će se i analizu DNA u sudsko-medicinskoj praksi, analiza biljne i životinjske DNA u svrhu forenzičkih vještačenja, vrijednosti DNA baza podataka u otkrivanju počinitelja kaznenih dijela, dok će se u sekciji molekularne antropologije predstaviti najnoviji rezultati istraživanja uloge Neandertalca u evoluciji čovjeka te analize Y kromosoma i mitohondrijske DNA u svrhu istraživanja podrijetla naroda.

Pratite li izbore? Kako komentirate stanje u HDZ-u? Planirate li se vratiti aktivno u politiku?

Ono što je sigurno da HDZ posljednjih mjeseci iz dana u dan jača kao što su to pokazali i izbori za Europski parlament. To je sigurno dobro za Hrvatsku ali i za razvoj demokrecije jer je važno da uvijek imate jaku oporbu, bez obzira tko bio u oporbi. Osobno, trenutno imam toliko preokupacija da iskreno govoreći o politici niti ne stignem razmišljati.

U vrijeme dok ste bili ministar, pokrenuli ste novi smjer razvoja Riječkog sveučilišta, iako je primjerice tijekom kampanje riječki gradoanačelnik Vojko Obersnel sebi pripisao zasluge. Kako to komentirate?


Tijekom kampanja, se stvarno svašta može čuti I dok su izjave u civilizacijskim okvirima mislim da iz nikome ne treba uzeti za zlo. No moram istaknuti da uz golema sredstva koja sam kao ministar uspio osigurati za izgradnju svih sveučilišta u RH a posebno za Sveučilište u Rijeci i lokalna samoprava dala  je svoj bitan doprinos razvoju riječkog Sveučilišta I to im nitko ne može osporiti. Riječko ali i ostala hrvatska sveučilišta u čijoj sam izgradnji sudjelovao nosim u srcu, a za njih je vezan i veliki broj meni dragih ljudi i prijatelja. Višegodišnja odlična suradnja s dragim prijateljima rektorima Rukavinom i Lučinom dovela je do današenjeg izgleda Sveučilišta u Rijeci.

Kad je tadašnji premijer Sanader najavio ukidanje projekta obvezne srednje škole do prve kvalifikacije kojim su osigurani besplatni udžbenici, prijevoz i smještaj u učeničkim domovima dali ste ostavku u Vladi i napravili presedan dali ste ostavku i u Saboru iako je Vaš rezultat u XI izbornoj jedinici bio ključan za pobjedu na parlamentarnim izborima 2007.

A ostavku sam dao kada je iz Vlade stigao prijedlog da se ukine besplatno i obavezno srednjoškolsko obrazovanje, a pazite apsurda Nacionalni Program mjera za uvođenje obveznog srednjoškolskog obrazovanja do prve kvalifikacije je izglasao i Sabor RH. Nisam na to htio pristati. Ukidanje Nacionalnoga programa mjera za uvođenje obveznoga srednjoškolskog obrazovanja kojom se svim učenicima u Republici Hrvatskoj pruža Ustavom zajamčeno jednako pravo na obrazovanje, a roditeljima olakšava školovanje njihove djece jedan je od najtragičnijih poteza moderne hrvatske politike. Taj Program je uključivao besplatne udžbenika za sve učenike osnovnih i srednjih škola te besplatni prijevoz i smještaja u učeničke domove bio je jedini način da se svoj djeci osiguraju potpuno jednaka prava na obrazovanje bez obzira na materijani status njihovih roditelja. Fascinantno je bilo vidjeti tada svjedočiti čuvenu «hrvatsku šutnju» i vidjeti kako su političari, intelektualci ali i mediji dozvolili da ovakav za RH strateški važan projekt šapatom padne. A što se tiče Sabora, u njega se nisam vratio iz jednostavnog razloga jer to nisam ja.

Osim toga napravili ste i  presedan i odrekli se svih prava (financijska, imunitet) koja su Vam pripadala.

Pitanje izbora u životu je pitanje s kojim se svatko od nas ponaosob susretne. Što se hrvatskih političara tiče sami moraju odgovoriti na pitanje “ Želite li nakon isteka mandata ulicama hodati uspravne ili pognute glave”. O svakom  od nas djela govore najbolje. Meni osobno, interes učenika, studenata, općenito građana Hrvatske uvijek mi je bio pripritet, a sa mojim stavovima i uvjerenjima nisam nikada trgovao. Što se tiče imuniteta, zamislite koliko je teško onima koje imunitet treba čuvati od vlastita naroda. Ljudi zaboravljaju da ih nikakav imunitet ne može zaštiti od njihove prošlosti, a od svih tih privilegija koje spominjete, meni je puno važnije hodati uspravne glave hrvatskim ulicama.

Koji su glavni potezi koje ste povukli kao ministar, na što ste posebno ponosni?


O rezultatima tijekom moga mandata najbolje je govorio vodeći američki tjednik Newsweek, kad je tijekom istraživanja 2010. prikazao hrvatski obrazovni sustav kao fenomen. Naime, prema tom istraživanju iz 2010. godine, kojeg su proveli ugledni svjetski znanstvenici među kojima i nobelovci, Hrvatska se prema kvaliteti  obrazovanog sustava našla na 22-om mjestu u svijetu,  ispred SAD-a, Italije, Grčke, Norveške, Portugala, Španjolske, Izraela, i brojnih drugih država.. O vrijednosti tog rezultata svjedoči još jedan pokazatelj: od 20 vodećih država svijeta iz skupine G-20, koje čine 85% ukupnog svjetskog bruto nacionalnog proizvoda, 80% svjetske trgovine i dvije trećine svjetske populacije, Hrvatska je prema kvaliteti obrazovanja bolja od njih 12. To je bilo tada. Inače, proračun koji sam zatekao 2003. (7 milijardi kn.) tijekom 6 godina mandata smo povećao na 13 milijardi kn. što je bilo do tada nezabilježeno i što se u državama članicama EU komentiralo kao fenomen. U taj iznos su bile uključene i 3 milijarde kn. namjenjene izgradnji hrvatskih sveučilišta. Podatci iz Državnoga zavoda za statistiku koji kažu da je broj visokoobrazovanih u RH u dobi od 25. do 64.godine porastao na 18,5% (sjetite se samo onog sramotnog broja od oko 7% visoko obrazovanih + 3% s tzv. višom školom  koliko ih službena statistika navodi, još od zadnjeg pospisa stanovništva) govori da su velike promjene u Hrvatskoj moguće ako se zna što se želi i kuda se ide. Vjerovali ili ne izgradnjom/dogradnjom oko 350 škola, nakon 65 godina ostvarili smo uvjete za ukidanje treće smjene u hrvatskim osnovni školama. Iznimno puno smo radili na zdravlju djece i bitno osnažili školski sport, a podatak da smo izgradili 211 školskih sportskih dvorana, a od samostalnosti RH do početka 2004.godine ih je izgrađeno samo 57, govori sve sam po sebi. Uspješno smo uveli i dva strana jezika u osnovne škole, informatizirali 1300 škola, a o uvođenju državne mature, najvećeg projekta u povjesti hrvatskog školstva, koji se potpuno ukinuo korupciju na prijelazu iz srednjeg školstva u sustav visokog obrazovanja i omogućio upis isključivo na osnovu postignuća ne trebam previse govoriti. O tome koliko smo napravili za izgradnju hrvatskih sveučilišta već je nebrojeno puta rečeno. Drago mi je što su većinu projekata koje sam započeo nastavili provoditi i moji nasljednici.

Govori se da su Vam pojedinci u HDZ-ovoj Vladi spočitavali da pomažete »crvenu« Rijeku?


Najvažnije je da sam ja i moj tim uspjeli u svojim nakanama i danas imamo u Rijeci imamo izvrsno Sveučilište koje je na ponos i Rijeci i Hrvatskoj.

Koliko ste žrtvovali obitelj i profesionalni razvoj radi zahtjevnosti obnašanja dužnosti ministra?


Kad radite za opće dobro žrtva je uvijek prisutna. Međutim biti u prilici činiti dobro ljudima i svojoj domovini samo po sebi je više privilegija nego žrtva.

U čemu se slažete s novim smjerom vođenja MZOŠ-a?


Jako je dobro da je nastavljena politika decentralizacije obrazovanja u Hrvatskoj jer na žalost još uvijek ima političara ali i znanstvenika koji misle da je Hrvatska samo u Zagrebu. Bez snažnog Primorja, Istre, Dalmacije, Slavonije, Like itd nema snažne Hrvatske.

Zamjerate li neki potez novom ministru Željku Jovanoviću?


Mandat mu je započeo tijekom velike ekonomske krize i nije mu bilo jednostavno. Više puta sam rekao da su moji nasljedici bez obzira na sve krize nisu smijeli dozvoliti dratično rezanje proračuna za znanost i obrazovanje (za više milijardi kuna), što je započeto još 2009. Time je većina projekata zaustavljena, a motivacija na svim nivoima sustava obrazovanja i znanosti je gotovo u cijelosti izčezla. Temeljni problem leži u činjenici da političari nikako da shvate da obrazovanje nije projekt HDZ-a, SDP-a, ili bilo koje druge političke opcije, ono je nadstranačko i strateška odrednica svake države koja provodi mudru politiku. Osobno me najviše rastužuju informacije o iseljavanju mladih stručnjaka iz Hrvatske jer prije svega nekoliko godina smo osigurali sredstva i ukupno zaposlili oko 2500 najizvrsnijih mladih ljudi (znanstveni novaci) kojima smo osigurali i subvencionirane kamatne stope za stambene kredite te smo  u Hrvatsku vratili gotovo 100 doktora znanosti iz cijeloga svijeta. Inače mislim da mu je nepotrebno ulaziti u brojne konflikete jer sve to uzima puno energije potreben za bavit se bitnim stvarima.

Mislite li da bi sveučilišne studije trebalo približiti praksi i potrebama u gospodarstvu?


Apsolutno, na tome insistiram od početka, I to ne trenutnim potrebama gospodarstva nego potrebama koje će gospodarstvo imati za 5-10 godina.  EU je to zacrtala u svojim smjernicama, a u uspešnost pojedinih obrzovnih sustava se ocijenjuje prema tome koliko obrazovni sustav doprinosi razvoju svih segmenata društva, posebice gospodarstva.

Puno se prašine podiglo oko uvođenja zdravstvenog odgoja, koje je Vaše mišljenje?

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa je donijelo (nakon više od 2 godine rada) 2006. godine Nastavni plan i program za osnovnu školu u čijoj je izradi sudjelovalo više od 300 vodećih hrvatskih stručnjaka i znanstvenika, uključujući učitelje, pedagoge, psihologe, defektologe, knjižničare, liječnike, sveučilišne nastavnike kao i predstavnike katoličke crkve te ostalih vjerskih zajednica. Time se svi relevantni sadržaji vezani za zdravstveni i spolni odgoj integriraju u pripadajuće školske predmete (priroda i društvo, biologija, sat razrednika, vjeronauk itd.). Koliko je detaljno Program definirao nastavu iz ovih područja najbolje Vam govore teme koje se obrađuju, a uključuju: tjelesno i spolno sazrijevanje, zdravlje i osobna higijena, čovječan odnos među spolovima, spolno prenosive bolesti i njihovi uzročnici, prevencija spolno prenosivih bolesti, značenje spolnog odnosa zaštitnim sredstvima, obrazložiti zašto spolna zrelost treba pratiti odgovorno spolno ponašanje, menstruacijski ciklus te plodni i neplodni dani, trudnoća, porođaj itd,itd…). Kroz vjeronauk posebno su se obrađivale teme: obitelj, roditelji i djeca, obiteljsko zajedništvo, vlastita osobnost, pubertet, tjelesni razvoj, ovisnosti o drogama, alkoholu, pušenju, poštovanje roditelja i starijih, svetost ljudskog života, dostojanstvo ljudskog tijela i bračna čistoća, itd….. Time su rješene sve nesuglasice, završene su sve javne i ostale rasprave, struka je rekla svoje, a sustav je potpuno efikasno funkcionirao. Ovdje ističem i to da je nakon donošenja Nastavnog plana i programa za osnovnu školu, struka donijela odluku da je nepotrebno pokretati bilo kakav novi predmet iz zdravstvenog i spolnog odgoja jer su teme koje bi taj predmet obrađivao u dovoljnoj mjeri već sadržane u drugim predmetima kao što sam ranije naveo. Nakon moga odlaska iz Ministarstva potpuno neprihvatljivo se ponovno otvara i politizira pitanje zdravstvenog i spolnog odgoja i na žalost zbog toga se nalazimo u stanju u kojem jesmo. Čak se postavlja pitanje zakonitosti njegovog uvođenja ali ne bih o tome ovom prilikom.

Često ste u SAD-u, vidi Vas se u društvu najviših američkih, izraelskih i ostalih dužnosnika, bili ste na poziv The American Israel Public Affairs Committee, jedne od najutjecajnijih političkih organizacija u SAD-u njihov gost.

U radu skupa o kojem govorite sudjelovali su predsjednik SAD-a Barack Obama, ministar obrane SAD-a Leon Panetta, predsjednik Izraela Shimon Peres, predsjednik Vlade Izraela Benjamin Netanyahu, vođa republikanaca u Senatu Mitch McConnell, vođa demokrata u Zastupničkom Domu Nancy Pelosi, tadašnji republikanski kandidat za predsjednika SAD-a Newt Gingrich niz senatora i kongresmena. Raspravljalo se o globalnoj borbi protiv terorizma, gospodarskim trendovima u SAD-u, gospodarskoj suradnji Izraela i SAD-a s državama članicama EU, aktualnoj situaciji na Bliskom istoku, itd. Osobno, kad god nazočim ovakvim skupinama činim sve da se Hrvatska promovira u što boljem svijetlu.

Možda malo tko zna da ste primljeni u kuću slavnih borilačkih sportova. Predsjednik ste i najveće hrvatske humanitarne udruge Cro Unum.

I sam sam bio iznenađen kad su me petnaest federacija borilačkih sportova među kojima su Martial Arts Federation International, Gen Shin Kan Federation, Martial Arts Union, Ki Ryu Kenpo International, Ronin Do International Federation, Balcan Budo Academy, European Budo Council, nominirali i donijeli ovu odluku. Inače u borilačkim sportovima sam 40-tak godina, a kroz tekvondo klub koji sam osonovao 1987 godine je prošlo više od 7000 mladih zaljubljenika u ovaj sport. Kad me pitate o Cro Unum-u iznimno sam ponosan na našu humanitarnu udrugu koja okuplja vodeće hrvatske sportaše, javne osobe ali i sve one koji pomažu onima kojima je pomoć najpotrebnija. Uistinu je veliki broj akcija koje smo uspješno završili, od pomoći obiteljima tragično stradalih Kornatskih vatrogasaca, osiguravanja stambenog pitanja hrvatskim braniteljima, pomoći našim prijateljima u Italiji nakon razornog potresa, prikupljanja sredstava za pomoć Nacionalnoj Zakladi za potporu učeničkom i studentskom standardu, postavljanju kipa Majke Božje od Puta iznad Skradina, prikupljanju sredstava za Udrugu invalida «Sveti Bartolomej» iz Knina i niz drugih.

Razgovarala. Slađana Vignjević; Snimio Nenad Reberšak (Novi list, 26.5.2013, str. 14, A3)


Intervju prof.dr. Dragana Primorca objavljen u Novom listu, 26.5.2013.

© 2020 Dragan Primorac. All Rights Reserved