Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in posts
Search in pages

Nema opravdanja za povratak prijemnih ispita

 

Vjesnik,3.1.2011.
Nema opravdanja za povratak prijemnih ispita
Radovan FUCHS, ministar znanosti, obrazovanja i športa
Autonomija ne može biti isprika za neracionalno trošenje proračunskog novca. Otpori promjenama uglavnom dolaze od onih koji promjene ne žele, nego im je cilj zadržati postojeće stanje
– Autonomija ne može biti isprika za neracionalno trošenje proračunskog novca. Autonomija je u svakom slučaju nužna i nju se ne dovodi u pitanje, međutim ona mora biti isključivo u domeni koju joj Ustav definira. Otpori promjenama uglavnom dolaze od onih koji promjene ne žele, nego im je cilj zadržati postojeće stanje. Je li postojeće stanje dobro ili ne, dovoljno nam govore događaji koji su se posljednjih godina dogodili na zagrebačkom sveučilištu. Naravno da iz kritika mogu izaći bolja rješenja, no kritike treba izgovarati kroz kritike konkretnih članaka zakona i prijedlozima promjena, a ne paušalno.
Medicinski i još neki fakulteti odlučili su se za povratak prijemnih ispita. Kako ćete ih odgovoriti od svojevrsnog bojkota državne mature?
– Državna matura je definitivno odrđena sa svim pohvalama i bez većih primjedbi. Manji problemi koji su se pojavili odmah su i riješeni. Državna matura je uspjela jer se pripremala više godina, veliki je dio posla napravljen prije mojeg stupanja na ministarsku dužnost i ne pada mi na pamet pripisivati si zasluge mog prethodnika.
Istina, neka visoka učilišta unatoč svemu žele vratiti klasifikacijske ispite za odabir kandidata za svoj studij. Govoreći jezikom znanstvenika, za takvo što zaista nema dokaza koji bit to opravdali. Premalo je vremena proteklo da bi se moglo sa sigurnošću reći je li uspjeh kandidata tijekom studiranja koji su odabrani na temelju rezultata državne mature bolji ili, ako baš hoćete, lošiji od onih koji su odabrani na temelju klasifikacijskih ispita. Što se tiče Medicinskog fakulteta, rezultati državne mature već danas pokazuju da su upravo na medicinu upisani najbolji učenici u Hrvatskoj, da su rezltati učenika iz fizike jednaki rezultatima učenika koji su upisali Fakultet elektrotehnike i računarstva, da su njihovi rezultati kemije, fizike i biologije nabolji na ispitima državne mature. Čak ni motivacija upisanih nije upitna, jer od 300 upisanih na zagrebački fakultet, 200 učenika izabralo medicinu kao prvi izbor.
To su vaši argumenti, medicina ima svoje. Kako ćete se naći?
– Moj je prijedlog da pričekamo i vidimo uspjenost barem nekoliko generacija studenata koji su upisani na temelju rezltata državne mature. Valja imati na umu da je državna matura jedna od antikorupcijskih mjera. A još je značajnije to da državna matura ne diskriminira učenika glede socijalnog statusa. Visoka učilišta trebaju voditi računa da učenici iz siromašnijih sredina nisu u mogućnosti snositi troškove putovanja, plaćanja razredbenih ispita i troškove smještaja. Državna matura je definitivno riješila niz problema obrazovanoj polititi, obiteljima, samim učenicima i pravednosti na nacionalnoj razini.
Za 2011. nema najava gradnje novih škola. Odustajete od jedosmjenske nastave?
– Ne, ne odustajemo od jednosmjenske nastave. Ono što trenutačno provodimo jest racionalniji i poprilično realniji model uvođenja jednosmjenske nastave pri čemu ponajprije mislim na rokove. Upravo završavamo projekte iz najplodnijeg razdoblja za škologradnju – od 2004. Do 2010. – u kojem je sagrađeno i dograđeno 350 škola. U ovom trenutku prioritet su škole koje rade u tri smjene s ciljem da u suradnji sa županijama i gradovima u najskorije vrijeme ne bude škola koje rade u tri smjene. Opseg gradnje iz razdoblja 2004. do 2010. ne treba očekivati u sljedećoj godini, no to ne znači da ulaganja neće biti. Naša misija je da učenicima omogućimo što bolje školovanje, a to znači i briga o stanju škola i dvorana.
Znači, redovito održavanje stanja?
– Ove ćemo godine napokon dovršiti svih 144 kapitalnih projekata koje smo preuzeli 2001. kao obvezu države, a za što je samo od 2004. do 2010. iz državnog proračuna uloženo više od 622 milijuna kuna. Istodobno smo u danom razdoblju putem gradova i županija kroz sustav potpora i pomoći iz državnog proračuna za kapitalna ulaganja u školstvu osigurali i uložili oko 1,9 milijardi kuna. Time županije i gradovi stvarno preuzimaju primarnu ulogu u kapitalnim ulaganjima u školske objekte.
S ciljem stvaranja jednakih uvjeta odgoja i obrazovanja, ustrajat ćemo na jo jednom važnom uvjetu, a to je izrada mreže škola i mreže srednjoškolskih programa. Tek će realni prikaz stanja u školama i strukovnim programima na lokalnoj i regionalnoj razini pokazati realne, racionalne i učinkovite ciljeve gradnje i dogradnje školskih zgrada i dvorana te kadrovske zahtjeve.
Planirate li ikakve veće zahvate s obzirom na loše rezltate učenika u PISA-projektu?
– Usporedba s drugim državama uvijek je poželjna. Kao ilistraciju toga potrebno je samo pogledati iz kojeg područja svijeta učenici uglavnom pokazuju nabolje uspjehe i kakav sustav obrazovanja zemlje iz tog dijela svija timaju. Dakle, želite pitati hoćemo li umjesto tradicionalnog hrvatskog sustava obrazovbnja uvesti neki drugi sustave neke druge zemlje. Odgovor na to pitanje je definitivno ne. Da tradicija gravtskog obrazovnaog sustava nije dobra, iz njega nikad ne bi izašli ljudi poput Ivana Đikića, Miroslava Radmana i ostalih. Ono na čemu ćemo sigurno raditi jest da ćemo Hrvatski sustav konstantno usavršavati, osuvremenjivati i prilagođavati vremenu.
Možete li objasniti na koji način?
– Najvažnije za nas je što smo u 2010. donijeli Nacionalni okvirni kurikulum, dokument koji ciljeve odgoja i obrazovanja određuje kompetencijama, koji je izvrsno polazište za razradu nastavnih predmeta prema kompetencijama, koji pretpostavlja osposobljavanje djece i učenika cjeloživotno učenje, koji pretpostavlja osposobljavanje djece i učenika za cjeloživotno učenje, koji je predvidio da učenici nauče kako učiti, kako primjeniti znanje u životu, kako rješavati probleme. U zemljama OECD-a su odavno osvijestili činjenicu da se sve znanje ne stječe u školi, ali da je zato važno razviti kod učenika čitalačku, matematičku i prirodoslovnu pismenost, socijalne, interkulturalne i druge temeljne kompetencije. One će učeniku biti najbolje sredstvo u ovom promjenjivom i nepredvidljivom svijetu da se kasnije snađe u životu – privatno, profesionalno i uopće u društvenoj zajednici u kojoj živi. S učiteljima i nastavnicima koji su osvijestili ove činjenice rezultati, vjerujem, neće izostati.

 

U 2011. bez otpuštanja i smanjenja plaća
Proračun je tanak. Mogu li prosvjetari biti zbog ičega optimistični?
– Ne bih se složio s vama da je proračun tanak. Njime su osigurane plaće za sve zaposlenike sustava osnovnog, srednjeg i visokog obrazovanja te znanosti, zajedno s ostalim pravima iz kolektivnih ugovora. Nazvati to tankim proračunom značiko bi ne biti svjestan vremena u kojem živimo. Dakle, neće biti otpuštanja ni rezanja plaća u tim sustavima. To je, vjerujte mi, mnogo više nego što si mogu priuštiti i neke zemlje Europske unije. Mislim da zaista svi mi na tome moramo zahvaliti premijerki Jadranki Kosor.
Osim za plaće, postoje i sredstva za dodatno uređenje sustava. Vjerumjem da ćemo uskoro potpisati ugovor o pristupanju Europskoj uniji i zadnji je trenutak da uredimo sustve kako bismo se doista kao jednako važan subjekt pojavili u svim procesima koji se tiču obrazovanja i znanosti. Bili smo uspješni u povlačenju sredstava iz europskih fondova u 2010. i samo je za edukaciju povučenjo 10 milijuna eura. Od škola koje su u povlaćenju sredstava sudjelovale sa svojim projektima očekujemo da iskustva prenose na ostale jer limita nema, jedini limit je uspješnost. Svemu tome cilj je da buduće generacije budu obrazovanije, a znanost još uspješnija.

Cijeli članak možete pročitati ovdje: Nema opravdanja za povratak prijemnih ispita

© 2020 Dragan Primorac. Sva prava pridržana