Dr. Henry Lee: U kamionu su odgovori na sve tajne

Slobodna Dalmacija, zahvaljujući prof. dr. Draganu Primorcu, ima ekskluzivnu priliku čitateljima iznijeti mišljenja najpoznatijih svjetskih forezičara o slučaju nestanka 17-godišnje Antonije Bilić. Prof. dr. Primorac je u Bolu na Braču, u pauzi između predavanja na 7. ISABS Conference in Forensic, Anthropologic and Medical genetics and Mayo Clinic lectures in Translational medicine, okupio vrhunske strane forenzičare, koji sudjeluju kao predavači na konferenciji, i ukratko im predstavio ovaj slučaj.
Tom je sastanku, uz prof.dr. Primorca, bio nazočan i prof.dr. Šimun Anđelinović, voditelj splitskog Studijskog centra za forenzične znanosti, a o slučaju nestale djevojke zatim su raspravljali prof. dr. Henry Lee s američkog Sveučilišta New Haven prof. dr. Timothy Palmbach, također s New Havena, prof. dr. Daniel Vanek iz Forenzičkog centra u Pragu u Češkoj, prof. dr. Mitchell Holand sa Sveučilišta Penn State u SAD-u, prof. dr. Frederick Bieber iz Sveučilišne bolnice Harvard u Bostonu u SAD-u, prof. dr. Moses Schanfield s američkog Sveučilišta George Washington i prof. dr. Antti Sajantila sa Sveučilišta Helsinki u Finskoj. S obzirom da je riječ o, kako su kazali, osjetljivom pitanju i aktualnom ”high profile” slučaju, ne žele detaljnije komentirati sam slučaj, ali, objasnili su, mogu govoriti o sličnim slučajevima i istragama na kojima su radili u SAD-u i diljem svijeta. Navodimo, dakle, mišljenje trojice poznatih forenzičara, koji za Slobodnu Dalmaciju govore na temelju svoga dugogodišnjeg iskustva u sličnim istragama, a treba dodati i kako je prof.dr. Lee napomenuo da je spreman svoju detaljniju analizu i mišljenje iznijeti našoj policiji, s kojom je do sada odlično surađivao.
Prof.dr. Henry Lee: Ključni su mikrotragovi
U SAD-u godišnje imamo gotovo 10 tisuća nestalih osoba. Obično se prvo provjerava psihološki profil osobe, njezine navike, ponašanje, odnosi s okolinom, odnosi u obitelji i u početku, prvih nekoliko sati od nestanka, ”češlja” se u neposrednoj blizini njezina zadnjeg viđenja. Isto tako se uvijek napravi uvid u datoteke osoba koje su činile slična kaznena djela, iz neposredne okolice gdje je napravljeno kazneno djelo, a onda se pretraživanje širi na druge regije. Tinedžerice su, pri tome, najugroženija skupina, a kod njihova nestanka postoje tri opcije – prva je da je djevojka pobjegla, da se odlučila upustiti u nove avanture; druga je mogućnost da je sve počelo bezazleno, da otmica nije bila planirana, ali se iz toga često može izroditi tragedija, dok treća opcija podrazumijeva to da je djevojku već ranije netko primijetio i ”naciljao” za trgovinu ljudima ili neke druge ilegalne aktivnosti. Iz onoga što mi je poznato, vidim da hrvatska policija radi po potpuno istim obrascima kao što bi radila i državna policija Connecticuta, i to je dobro. Izrađen je fotorobot, pregledane su sve kamere na autocestama i benzinskim postajama, obavljen veliki broj informativnih razgovora… Osim opisa vozača koji su dali svjedoci, treba se usredotočiti i na druge činjenice. Moja iskustva govore, a to je temeljno pravilo forenzike, kako treba biti otvoren za sve mogućnosti. Prema svemu što čujem iz hrvatskih medija, čini se da je policija uspjela identificirati kamion o kojem se danima govorilo. Sada se treba usredotočiti na detaljno uzimanje tragova s mogućeg mjesta događaja. Cijeli kamion treba pretražiti na postojanje bioloških tragova (krvi, sline, sperme, urina i slično), odjeću nestale osobe. Stotine i stotine slučajeva smo riješili koristeći ovakav obrazac. U slučaju da se pronađe kosa, jednostavnim metodama se može utvrditi je li bila nasilno iščupana ili je to kosa koja je otpala prirodnim putem, ali u svakom slučaju analizom DNK (bilo analizom genomskoga ili mitohondrijskoga DNK) može se utvrditi je li pripadala nestaloj djevojci. Otisci prstiju, dlanova, utisci obuće (analiziraju se posebnim metodama) mogu imati ključnu ulogu u rekonstrukciji mjesta događaja. Treba dobiti detaljne podatke o mjestu gdje se dostavljala roba koja se prevozila kamionom, jer smo u SAD-u u nekoliko slučajeva na osnovi pronađenih vlakana koja su pripadala otetoj osobi, a koja se pronađena na lokacijama gdje je roba dopremljena, došli do počinitelja kaznenog djela. Isto tako, u SAD-u bismo uvijek provjerili na koji način se osumnjičeni vozač odvezao nakon što je završio s radnim vremenom jer u slučaju da je to bilo njegovo osobno vozilo ili neko drugo sredstvo, detaljno ga treba pregledati na postojanje mogućih mikrotragova. I dalje treba detaljno provjeriri sve činjenice vezane uz geografsku distribuciju signala zaprimljenog od mobitela nestale osobe. Već je prošlo 16 dana od nestanka i ovo je već postao ”hladni slučaj” i takvim slučajevima se pristupa drukčije. Naime, takozvani ”cold case” zahtijeva puno složeniji i sistematičniji pristup rješavanja jer dio dokaza koji su bili prisutni u početku više ne postoje, okolnosti su promijenjene, mjesto događaja je izmijenjeno, a postoji i veliki efekt medija koji u cijelosti može promijeniti stvarne i objektvine okolnosti vezane uz događaj.
Prof.dr. Timothy Palmbach: Dio istrage treba provoditi kao da vozač ne postoji
Kamion je, bez sumnje, zadnji dokaz i vrlo je važan. Ovaj slučaj je postao ”high profile – cold case” i sada se mora reagirati drukčije nego u početku. Slučaj je dobio i drugu nestalu osobu – vozača koji je u ovom trenutku osumnjičena osoba. Treba se stoga usmjeriti na njega, ali se bez stvarnih dokaza ne može ništa prejudicirati. Događalo se, naime, i nama da imamo slučaj i prvobitnog osumnjičenika, no nakon utvrđivanja okolnosti pokazalo bi se da smo vrijeme i energiju trošili na pogrešnu osobu. Jedan dio istrage treba provoditi kao da ta osoba ne postoji, koncentrirati se na kamion i druge stvarne dokaze… U svakom slučaju, prema svemu što čujem već postoji osumnjičenik, no druge detalje nemam, ali ističem da je ovo kommpliciran zadatak za policiju, koja, iz meni dostupnih podataka, dobro radi svoj posao.
Prof.dr. Daniel Vanek: Važna je rekonstukcija signala mobitela
Važno je prikupiti sve podatke o djevojci. U istrazi može pomoći moderna tehnologija, odnosno mobitel, i to ne samo onaj u vlasništvu nestale djevojke. Naime, prije nego se izgubio njezin signal moglo se utvrditi gdje se ona nalazi, ali i lokacije susjednih mobitela. U elektroničkoj eri mogućnosti informatike su goleme, kao i povezivanje činjenica koje na prvi pogled nisu bile vidljive. To bih i ja učinio da sam član istražiteljskog tima. Također, slažem se s dr. Leejem da treba napraviti logičnu geografsku analizu, od mjesta nestanka do mjesta konačne destinacije kamiona, u to uključiti i rekonstrukciju vezanu uz signal mobitela te iz toga izvlačiti zaključke. U svakom slučaju, nemamo sve relevantne informacije i objektivno ne možemo govoriti o konkretnom slučaju, no zasigurno možemo reći kako bismo se ponašali u slučaju da se sličan nestanak mlade osbe dogodi u našim zemljama. Prema svemu što čujem, policija dobro radi svoj posao.

Divna Zenić, Slobodna Dalmacija, 26.6.2011. str 1.

Cijeli članak možete pročitati ovdje:
Dr. Henry Lee: U kamionu su odgovori na sve tajne
Dr. Henry Lee: U kamionu su odgovori na sve tajne