Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in posts
Search in pages

Nacional, Minister Primorac to resign and is leaving both the Goverment and politics

nacional_16_6_2009_primorac_odlazi_iz_vlade_politikeMinistar Primorac napušta Vladu i politiku. Ta senzacionalna vijest pročula se ovih dana u Vladinim kuloarima iako o tome službeno još nije bilo ni riječi. Kako Nacional saznaje iz visoko pozicioniranih redova HDZ-a, Dragan Primorac se na to dlučio jer ne želi ulaziti u političke bitke koje uskoro očekuju Hrvatsku, ali i zato što se želi vratiti svojoj primarnoj znanstvenoj karijeri.

Dobio je nekoliko atraktivnih poziva za nastavak svoje sveučilišne pa i političke karijere, ali u inozemstvu. Primorac će se, kako kažu, povući još ovoga ljeta i uskoro premijeru Ivi Sanaderu predati svoju ostavku na mjesto ministra znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Tako će postati i prvi hrvatski ministar koji je dao ostavku, i to u trenutku kad je bio na vrhuncu karijere, a odreći će se i zastupničkog mjesta u Saboru. Ta informacija tim više iznenađuje kad se zna da je u posljednje doba njegovo ime bilo na raznim političkim križaljkama, ponajprije onoj oko idućih predsjedničkih izbora. Spekuliralo se sve do nedavno da bi on mogao biti jedan od najizglednijih HDZ-ovih kandidata za to mjesto ako se za njega ne odluči premijer Sanader.

Takve spekulacije temeljile su se na značajnoj popularnosti koju je Primorac uživao među hrvatskim biračima. Dapače, prema velikom istraživanju koje je krajem 2007. za međunarodni republikanski institut (IRI) provela agencija Puls, čak 31 posto ispitanih je Dragana Primorca ocijenilo kao najuspješnijeg ministra u Sanaderovoj vladi. Uz to, istraživanje je pokazalo kako je imidž Primorca kao uspješnog i popularnog ministra bio jednako raširen među biračima HDZ-a i simpatizerima oporbenih stranaka. U to vrijeme mnogi unutar HDZ-a smatrali su da je to odlična podloga za predsjedničku kandidaturu, ali se o toj mogućnosti tek šaputalo jer je poznato da se nitko u stranci ne usudi glasno govoriti o pozicijama ako se u istom kontekstu spominje i šef HDZ-a, premijer Ivo Sanader. Kako je sada već izvjesno da će Sanader, kako neki tvrde, već do kolovoza objaviti svoju namjeru o kandidaturi, svakom onom u HDZ-u koji je pomišljao da se sam okuša u toj bitci jasno je da od toga nema ništa. Primorac to nikad nije komentirao i sam vjerojatno svjestan činjenice da poput drugih u HDZ-u nema što reći dok se ne izjasni njegov šef. Iako to još nije službeno učinjeno, sve upućuje da premijer već naveliko, iako tiho, radi na pripremama za kandidaturu.

U razgovoru s Primorčevim suradnicima u njegovu ministarstvu, priče o odlasku ministra primljene su s dozom žaljenja jer je Primorac, kako je poznato okupio mladi stručni tim suradnika koji je ovih godina donio puno promjena u podizanju kvalitete i unapređenju sustava obrazovanja i znanosti u Hrvatskoj. Kako se priča u ministarstvu, Primorac je više puta naznačio, a kasnije i najavio u nekoliko intervjua, da će se povući s tog mjesta kad zaokruži sve ono što je zacrtao da će učiniti za trajanja svog mandata. Kako je i sam nedavno izjavio, svi veliki projekti ministarstva koji su bili zacrtani, sada su pri kraju ili su posve dovršeni pa je i to vjerojatno razlog što Primorac želi započeti nešto novo. Uostalom njemu su tek 44 godine, za njim je zanimljiva i raznolika znanstvena i politička karijera, a kako je poznat po velikim ambicijama i energiji, nije čudno što želi krenuti u novo razdoblje u svom profesionalnom životu. Primorac je liječnik pedijatar, forenzičar, genetičar i stalni sudski vještak. Ministar znanosti, obrazovanja i sporta posao je u prosincu 2003. , a šest godina provedenih na toj poziciji čini ga ministrom s najduljim mandatom u resoru znanosti u povijesti Hrvatske. Profesor je na dodiplomskoj nastavi na medicinskom fakultetu u Zagrebu, Osijeku, Splitu te na američkom sveučilištu Penn State. Radi i na znanstvenim i stručnim poslijediplomskim studijima medicinskih fakulteta u Zagrebu, Splitu, Osijeku i Veroni.

Od diplome na Medicinskom fakultetu 1991. godine u Zagrebu, usavršavao se na nekoliko američkih sveučilišta i znanstvenih instituta, pa je tako sada “fellow” Američke akademije za sudsku medicinu i član Američkog društva za humanu genetiku, Hrvatskog društva za humanu genetiku i suosnivač Međunarodnog društva za primijenjene biologijske znanosti, jednog od najprestižnijih svjetskih društava iz područja kliničke i sudske genetike. Uz to, autor je oko 150 znanstvenih radova i kongresnih priopćenja, niza stručnih i nastavnih knjiga objavljenih u Hrvatskoj i SAD-ua tijekom svoje karijere dobio je 20-tak međunarodnih i domaćih priznanja, među kojima se ističe Nagrada za životno djelo Instituta za forenzičke znanosti američkog sveučilišta New Haven. Kako se za vrijeme svog ministarskog mandata očito bavio i svojom primarnom karijerom, nije čudno što je za to vrijeme dobivao pozive za najrazličitije pozicije u toj drugoj sferi. Uostalom tek prije nekoliko tjedana u Splitu je organizirao stručni skup kojem su nazočili najveći svjetski stručnjaci u području forenzike, Henry C. Lee, Mitchell Holland i Frederic Bieber. Iz današnje perspektive jasno je kako je taj skup bio i prava najava Primorčeva odlaska iz politike i povratka znanosti.

Koliko se zasad može čuti, Dragan Primorac se idući mjeseci kani angažirati na novom Studiju forenzičnih znanosti, koji je i pokrenuo pri Sveučilištu u Splitu, a koji službeno počinje raditi 1. listopada 2009. Kao izabrani profesor predavat će i na već spomenutom Sveučilištu Penn State, a u fazi izbora je i kao profesor na Studiju forenzičnih znanosti na Sveučilištu New Haven u SAD-u. Uz nastavu na hrvatskim medicinskim fakultetima u Splitu, Zagrebu i Osijeku, Primorac će ipak koketirati i s politikom. Kako Nacional saznaje, Primorac je pozvan u savjetnički tim za obrzaovanje i znanost predsjednika vlade Izaela Benjamina Netanyahua.

Primorac danas smatra kako je njegovo ministarstvo dovršilo najveće projekte – od uvođenja dvaju stranih jezika u osnovnoj školi, državne mature, preko potpune informatizacije obrazovnog sustava, državne mature, pripreme za ustavne promjene oko obveze pohađanja srednje škole i ukidanja treće smjene u školstvu koja je postojala više od 60 godina, do financiranja studenata koji redovno studiraju i ispunjavaju svoje obveze, te uvođenja besplatnih udžbenika. Uz to, otvorena su veleučilišta od Vukovara do Knina, tijekom proteklih pet godina povećan je broj studenata za više od 40 tisuća, oko 120 znanstvenika vratilo se iz inozemstva i svoju karijeru nastavilo u Hrvatskoj, donesen je novi zakon o sportu, a od svih poglavlja u pregovorima Hrvatske i Europske unije prva su zatvorena upravo ona dva poglavlja koja su vezana za znanost i obrazovanje. U takvoj situaciji Primorac je očito odlučio okrenuti novu stranicu u životu, vjerojatno svjestan činjenice da u sljedećem razdoblju u Hrvatskoj, što se tiče politike, ništa novo niti više ne bi mogao postići. Uostalom, na prošlim parlamentarnim izborima predvodio je stranačku listu u dijaspori i tamo je HDZ osvojio 82 posto glasova, čak 25 posto više nego na izborima 2003. godine. Tih pet zastupničkih mjesta iz dijaspore na kraju se smatralo ključnim za pobjedu na parlamentarnim izborima. Iz te perspektive daljnji napredak u njegovoj političkoj karijeri podrazumijevao bi preuzimanje neke od vodećih pozicija u državi, ali Primorac je, barem privremeno, odustao od takvih ambicija. Uostalom, s 44 godine još će imati vremena vidjeti hoće li se u nekim drugim okolnostima vratiti političkom životu u Hrvatskoj.

© 2020 Dragan Primorac. All Rights Reserved