Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in posts
Search in pages

Hrvatska po izraelskom modelu

primorac-presscut2

 

KORISTEĆI CIJELI AMERIČKO-IZRAESLKI MODEL UBRZANOG STVARANJA ‘DRŽAVE ZNANJA’, PREMA PROJEKCIJI DRŽAVNOG ZAVODA ZA STATISTIKU, HRVATSKA IMA 18,7 POSTO OSOBA KOJI IMAJU ZAVRŠEN SVEUČILIŠNI ILI STRUČNI STUDIJ
DRAGAN PRIMORAC
Bivši ministar znanosti i jedan od jačih kandidata na proteklim predsjedničkim izborima
Piše Sanja Živković/Snimio Vladimir Bojović
‘Zajednički nam je interes od početka bio da Hrvatska i Izrael zajedno surađuju i potpomažu se u jednom iznimno zahtjevnom svijetu globalizma’, Primorac je izjavio za Objektiv
Dragan Primorac, bivši ministar znanosti, obrazovanja i sporta i jedan od kandidata na proteklim predsjedničkim izborima, danas je aktivan na znanstvenom, gospodarskom pa i političkom planu. Održava bliske kontakte s brojnim političarima u Hrvatskoj i u svijetu, a ponajprije s izraelskim premijerom Benjaminom Netanjahuom i izraelskim predsjednikom Šimonom Peresom.
Kako biste opisali političku suradnju između Hrvatske i Izraela?
– U području znanosti i obrazovanja cijela ideja oko suradnje s Izraelom nastala je tijekom moga ministarskog mandata, u vrijeme dok je potpredsjednik izraelske Vlade bio Shimon Peres. Tada je inicirana i realizirana jedinstvena ideja koja se sastojala u tome da obje države zajedno participiraju u novčanom iznosu od oko milijun dolara. Novac je bio namijenjen samo hrvatskim i izraelskim znanstvenicima. To je presedan koji je Izrael napravio sa svega nekoliko država i to je, zapravo, bila jedna velika šansa za nas jer su hrvatski znanstvenici mogli raditi s vodećim stručnjacima, npr. s Weizmann i Technion institute. O našoj bliskosti s Izraelom govori činjenica da je 2005. godine hrvatska nogometna reprezentacija bila prva strana reprezentacija koja je zaigrala u Jeruzalemu protiv domaće reprezentacije nakon više od 11 godina. Danas, Hrvatska i Izrael mobiliziraju sve raspoložive snage kako bi sjajnu političku suradnju počela pratiti i ona gospodarska.
Nedavno ste bili s premijerom Benjaminom Netanyahuom. Do kuda je stigla ta suradnja?
– Svemu tome naravno pomažu bliske veze koje imam s premijerom Netanyahuom, jer nas veže jedno dugo i iskreno prijateljstvo. Tijekom pet godina mog mandata savjetnik mi je bio Chemi Peres, sin predsjednika Peresa, osoba koja danas ima na raspolaganju tzv. ”rizični kapital” u iznosu od oko 1,5 milijardi dolara, koji sustavno ulaže u znanost i nove tehnologije. Većina stvari koje se događaju u nas, a koje daju rezultate, pri transferu hrvatske tehnologije prema gospodarstvu, idu po izraelskome modelu. Na osnovu tog modela radi i Hrvatski institut za tehnologije i Poslovno-inovacijski centar Hrvatske ili Business Innovation Centre (BICRO). Uz snažnu potporu Ministarstva znanosti, obrazovanja i športa, BICRO je jedina institucija koj je uspjela mobilizirati ogromnu količinu privatnoga kapitala kao ulaganje u znanost, više od 130 milijuna kn samo u razdoblju od 2007. do 2009. godine.
Rohatinski je izjavio da će za godinu dana biti kolaps ekonomije. Koliko bi taj izraelski model gospodarstva pomogao da se to ne dogodi?
– Nažalost, najsporiji proces gdje se vide rezultati su ulaganje u obrazovanje i znanost. Od početka svoga nekadašnjeg mandata zacrtao sam da Hrvatska mora slijediiti taj primjer i da nemamo nikavu šansu osim ako ne mobiliziramo sve resurse u stvaranju ”društva znanja”. Tijekom tog razdoblja, kako bismo mogli pokrenuti reforme u cijeloj vertikali obrazovanja, zaposleno je oko 10.000 nastavnika, sveučilišnih profesora, i 2.500 znanstvenih novaka, dakle najboljih mladih diplomanata koji bi danas bili izvan granica Hrvatske ili radili poslove koji ne zadovoljavaju njihove akademske kapacitete. Koristeći cijeli američko-izraelski model ubrzanog stvaranja ”države znanja”, vjerovali ili ne, prema projekciji Državnog zavoda za statistiku, Hrvatska je danas došla na 18,7 posto osoba koji imaju završen sveučilišni ili stručni studij. Najugledniji američki tjednik Newsweek Hrvatsku glede obrazovanja smješta na 22. mjesto u svijetu, ispred SAD-a, Italije, Grčke, Norveške, Izraela i brojnih drugih država.
Misle li izraelski investitori ulagati u Hrvatsku?
– Sve bi bilo lakše kad bi klima za ulaganje privatnog novca bila povoljnija, kad ne bi bilo tolko administrativnih restrikcija. Svima mora postati jasno da investitor ulaže u one države za koje osjeća da mu je kapital siguran i da prilikom ulaganja u konačnici želi i zaraditi. Nažalost, poznato je nekoliko slučajeva gdje su investitori iz inozemstva, prilikom ulaganja u neke projekte, doživjeli neugodnosti, čak su se protiv njih pokrenule i anonimne prijave ili drugi oblici zastrašivanja kako bi odustali od svog projekta. Izrael otvorena srca želi napraviti konkretne investicije u RH i mislim da bi mu se sva vrata morala otvoriti, kao što Izrael to čini hrvatskom gospodarstvu.
Problem je u tome što je kompletna administracija povezana s korupcijom. Kako to rješavati?
– Kada bi nekoliko ljudi s konkretnim dokazima o korupciji ili dokazima o ”reketu” nad vanjskim investitorima, sve prijavili nadležnim institucijama, onda vam jamčim da bi se ta hobotnica korupcije preko noći raspala. Mislim da će Hrvatska ove godine pri ulasku u EU, prema svim osobama koje su vezane u bilo kom obliku za korupciju, biti nemilosrdna i u tome dajem punu potporu nastojanjima premijerke Kosor.
Kolika je uloga Vaših partnera iz SAD-a što se tiče naprimjer pomoći u forenzici? I tu ste napravili neki oblik suradnje.
– Hrvatska je imala jednu veliku nesreću, veliki broj stradalih tijekom Domovinskog rata u masovnim grobnicama. Od početka 1993. godine, u partnerstvu prvenstveno s institucijama iz SAD-a, razvijali smo nove postupke i tehnologije i Hrvatsku pozicionirali kao jednog od lidera u ovom području. Danas ta suradnja dobiva jedan drugi značaj, prvenstveno kroz zajedničku borbu protiv međunarodnog terorizma.
Uveli ste dvogodišnji studij koji školuje magistre forenzičnih znanosti, prvi u ovom dijelu Europe. Kakav je odaziv i što mislite kako će se hrvatski forenzičari snalaziti u razotkrivanju korupcijskog lanca?
-Na to projektu odlično surađujemo s Ministarstvom unutarnjih poslova, Sigurnosno-obavještajnom agencijom, Državnim odvjetništvom, nizom naših sveučilišta i znanstenih institucija. Budući magistri forenzičkih znanosti školovat će se kroz četiri modula: Istraživanje mjesta događaja, forenzične kemije i molekularne biologije, forenzike i nacionalne sigurnosti te odnedavno i financijsko-računovodstvene forenzike. Kad govorimo o razotkrivanju korupcijskih lanaca, budući forenzčari istraživat će razne oblike gospodarskih prijevara, manipulacije u području poreza i javnih nabava, tehnike vrednovanja poduzeća, stečajno pravo, korporativnu sigurnost itd., a posebno će biti osposobljeni za rad na sustavnom prikupljanju dokaza i izradi forenzičko-revizorskih izvještaja za potrebe sudova. Do ovog je trenutka na studiju forenzike uključeno više od 150 doktora znanosti, sam po sebi govori o snazi našega programa.
Kojim će se financijskim kriminalom posebno baviti studij forenzike?
– Studenti će se posebno baviti pitanjima koja su danas hrvatska realnost poput: stjecanja imovine bez izvora financiranja, jedne od najčešćih stvari u Hrvatskoj, zatim manipulacije u poreznom sustavu, izvlačenja gotovine i drugih vrsta imovine iz poduzeća, prijevare na financijskom tržištu, i još mnogo toga.
Koliko su uopće hrvatski zakoni usklađeni s financijskom forenzikom?
– Niti jedna ozbiljna financijska institucija iz EU neće htjeti poslovati s hrvatskom ako u potpunosti ne uskladi svoju regulativu s onom u EU. Treba se okrenuti prema državama koje su s financijskim ili gospodarskim kriminalitetom rasčistile prije 10 ili 15 godina.
Sljedeće godine organizirate ISABS-ov kongres na bolu na kojem će također najviše znanstvenika biti iz SAD-a i Izraela…
– Sljedeće će godine u radu skupa sudjelovati oko 500 sudionika i 70-ak pozvanih predavača iz vodećih znanstvenih institucija poput Mayo Clinic, NIH-a, Harvard University, baylor College of Medicine, Penn State University, itd. Skup tradicionalno okuplja i nobelovce, a sljedeće je godine naš poseban gost nobelovka Ada Yonath. Teme o kojim će se raspravljati uključuju posljednje trendove iz područja forenzičnih znanosti, ali i nove oblike molekularne dijagnostike te staničnu i gensku terapiju.
U medijima ste u srpnju spominjali kako bi bilo najbolje napraviti koaliciju između SDP-a i HDZ-a te da je predsjednik Josipović tada išao u tom smjeru. Kakva je sada situacija?
– Predsjednik Josipović je ekstremno mudar čovjek i to je vidljivo iz njegovih nastupa i djelovanja. Digao se iznad interesa stranke i nastoji činiti ono što je dobro za Hrvatsku. Druga je stvar što on može napraviti s pozicije predsjednika i kolike su njegove ustavne ovlasti. Osobno uvijek sve gledam kroz zajedništvo, i smatram da ako se političke opcije dignu iznad vlastitih političkih interesa i obuhvate sve one kompetentne ljude koji mogu mijenjati Hrvatsku, ali ne potrošene i vječne političare, onda će se ljudi koji imaju znanje objediniti i stvarati dugačiju Hrvatsku. Bez takvih ljudi Hrvatska će biti puna političara, no ne i lidera. Lider je osoba kojoj se vjeruje i koja nosi nadu, a za sobom može povući mase čak i u stanjima krize poput ove koju proživljavamo, te dati ljudima nadu i optimizam.
Koga vidite kao lidera na čelu hrvatske politike u budućnosti?
– Vrijeme i događaji su ti koji uvijek iznjedre lidere. Sjetite se misli A.Lincolna koji kaže: ”Sve ljude možete varati neko vrijeme, neke ljude možete varati sve vrijeme, ali ne možete sve ljude varati sve vrijeme”. Povežite to s raspravama koje se danas odvijaju u Saboru. Gdje tu vidite viziju boljitka, konkretne programe i borbu za intres građana? Mislim da će hrvatski narod iznjedriti svoje buduće lidere koje nitko više neće moći zaustaviti na tom putu stvaranja drugačije Hrvatske.

Cijeli članak možete pročitati ovdje: Press

© 2020 Dragan Primorac. All Rights Reserved