Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in posts
Search in pages

Državna matura je model kojim se može iskorijeniti korupcija

VEČERNJI LIST, 24.01.2011, stranica 8
HRVATSKI OBRAZOVNI SUSTAV POSTAO MJERLJIV, USPOREDIV I TRANSPARENTAN
Državna matura je model kojim se može iskorijeniti korupcija

Budućnost bilo kojeg učenika više neće ovisiti o njegovom imovinskom stanju, obiteljskom statusu ili nečijem utjecaju
Nitko ozbiljan više ne dvoji da je državna matura u cijelosti promijenila hrvatski obrazovni sustav i učinila ga mjerljivim, usporedivim i u cijelosti transparentnim. Državna matura prikazuje realno stanje u sustavu obrazovanja, ona objektivno i nepristrano pod jednakim uvjetima i kriterijima vrjednuje učenička postignuta znanja, vještine i sposobnosti te šalje jasnu poruku da svaki učenik bez obzira dolazi li iz Poreča, Gospića, Karlovca, Sinja, Zagreba,Varaždina, Vukovara ili nekog drugog mjesta ima potpuno jednaku šansu za daljnje uspješno školovanje. Ne prejudicirajući ništa, no od trenutka uvođenja državne mature, svima je postalo jasno da na budućnost svakog učenika više nema nikakav utjecaj njegovo imovinsko stanje, obiteljski status ili pak nečiji utjecaj, bez obzira radilo se o ministru, rektoru, dekan ili nekome drugome. Najkraće rečeno, uspjeh učenika i njegov upis na željenu visokoškolsku obrazovnu instituciju isključivo ovisi o rezultatu testa državne mature te o njegovim postignućima tijekom prethodnog školovanja. Dodatna potpora transparentnosti cijelog postupka leži u činjenici da se obrada svih podataka o učeniku, uključujući i njegove ocjene kao i rezultate koje je postigao na testu državne mature u cijelosti odvija elektronskim putem, koristeći NISPVU sustav (Nacionalni informacijski sustav prijava na visoka učilišta) podržanog s eMaticom, koja sadrži više od 100 milijuna ažuriranih podatka. Sustav je dizajnirao zagrebački Fakultet elektrotehnike i računarstva, u suradnji s CARNET-om, Ministarstvom znanosti obrazovanja i športa, Nacionalnim centrom za vanjsko vrednovanje obrazovanja, Agencijom za znanost i visoko obrazovanje te drugim nadležnim institucijama, te su time po prvi put u povijesti hrvatskog obrazovanja svi podatci o učenicima ažurirani, pohranjeni i u svakom trenutku dostupni u elektronskom obliku. U državi gdje je rijetkost nekome priznati uspjeh ili pohvaliti ga za učinjeno, ovdje koristim priliku zahvaliti se svima onima koji su omogućili da državna matura postane hrvatska realnost.

Iznimno me je razveselila nedavna vijest, kad je Državni zavod za statistiku priopćio da je tijekom 2009. na visokim učilištima u Republici Hrvatskoj diplomiralo gotovo 18 posto studenata više nego 2008. godine. Nedvojbeno je da će tim odličnim postignućima u stvaranju pomalo zaboravljenog „društva znanja“ značajno pomoći i povećanje broja novoupisanih studenata, uvođenjem državne mature. Naime, uvođenjem državne mature, učenik ima bitno veću šansu upisati se na jedan od 10 sveučilišnih ili stručnih studijskih programa na koje se prijavljuje po osobnoj želji, u usporedbi s ranijim godinama kad se polažući prijemni ispit mogao maksimalno prijaviti na 2 visokoškolske obrazovne institucije. Osim toga, učeniku je omogućeno da ispite državne mature može polagati na dvije razine, osnovnoj ili višoj i time se po prvi put omogućilo pošteno vrjednovanje učeničkog znanja obzirom na postojanost različitih nastavnih planova i programa ali i zbog različitih zahtjeva visokih učilišta. Korektan odnos prema učenicima, u cijelosti je zaokružen omogućavajući učenicima četverogodišnjih strukovnih ili umjetničkih škola, o trošku države pohađati dopunske satove nastave za savladavanje šireg odgojno-obrazovnog programa koji se može tražiti na ispitima državne mature više razine.

Osim svega navedenog, državna matura predstavlja i novi obrazac u razvoju pravednog i demokratskog društva. Korupcije nije samo materijalna kategorija već je i često moralna, a tu je najteže iskorijeniti. Tako mi je prije nekoliko dana ugledni zagrebački intelektualac rekao „Model transparentnosti koji nudi državna matura, ključ je za rješavanje korupcije u svim segmentima hrvatskog društva“. Znam da je u pravu, no pitam se što nas to još uvijek sprječava da model „državne mature“ zaživi u svim segmentima hrvatskog društva i jednom za uvijek ukine smisao postajanja korupcije? Tko je taj, kojem ovaj model transparentnosti ne odgovara? Zar državna matura, putem koje se ove godine upisalo više od 30 000 studenata bez jedne jedine negativne konotacije nije preko noći u cijelosti ukinula korupciju pri prijelazu iz srednje škole na visoka učilišta? Zar nije konačno vratila vjeru u sustav i mladima poslala poruku da postajemo društvo koje daje jednaku šansu svima?

Često razgovaram s američkim kolegama, oko SAT testova, (američki ekvivalent državne mature) koji su temelj upisa na njihova visoka učilišta i koje godišnje polaže više od 2 milijuna učenika. Amerika, ovaj sustav objektivnog vrjednovanja učeničkog znanja razvija gotovo puno jedno stoljeće i jako je ponosna na učinkovitost SAT testova. Koncept testova je istovjetan državnoj maturi, a svi američki učenici ili učenici iz inozemstva koji žele nastaviti obrazovanje u SAD-u, polažu jednak ispit, dok se usporedba rezultata radi na dvije razine, prvo onoj nacionalnoj, a onda i na razini pojedinih visokih učilišta. Poput državne mature, SAT test ima dva dijela: osnovni dio (SAT Reasoning Test) gdje se provjerava učeničko znanje iz engleskog jezika, pisanja eseja i matematika) te izbornog djela (SAT Subject Test) gdje se polažu dodatni predmeti nužni za upis na ciljane fakultete. Frey and Detterman su u svojim istraživanjima, još 2003. godine analizirali korelaciju SAT testova i rezultate testova inteligencije i pokazali da su rezultati SAT testova u visokoj korelaciji s općim mentalnim sposobnostima učenika. Bilo koji komentar nakon ovih istraživanja je postao suvišan, barem u SAD-u. Kolege s Harvarda tvrde mi da njihovo Sveučilište upravo zahvaljujući SAT testovima desetljećima dobiva najbolje kadrove, i da upravo na toj činjenici to čuveno sveučilište zahvaljuje svoj status. Poznato je i da se vodeća američka sveučilišta bore se za svakog studenta koji je „briljirao“ tijekom polaganja SAT testova. Posebno ističu da već desetljećima provođenje SAT testova od strane američkih visokih učilišta daje legitimitet tim institucijama, a ne nikako obrnuto. Drugim riječima, nezamislivo je da bilo koje američko visoko učilište, postavi pitanje primjene SAT testova, jer zna da će već sljedećeg dana nakon toga izgubiti svaki kredibilitet i relevantnost.

Puno je toga rečeno o državnoj maturi no želim posebno istaknuti da je njeno uvođenje u trenucima velike ekonomske krize koju proživljava Hrvatska, imala ogroman utjecaj na živote učenika i njihovih roditelja. Samo u prošloj godini, na nivou cijele Hrvatske, zbog uvođenja državne mature učenici i roditelji su uštedjeli više od 18 milijuna kn. Taj iznos pojedine sastavnice visokih učilišta naplaćivale su do tada zbog provođenja prijemnih ispita, kako bi pokrili troškove izrade ispitnih pitanja, tiska, kompjuterske obrade podataka itd . Uz to, državna matura je omogućila učenicima i roditeljima dodatnu uštedu u iznosu od 7 milijuna kn. zbog redukcije troškova putovanja jer do sada (tijekom provođenja prijamnih ispita), najmanje 35% studenata putovalo i pokušalo upisati neki sveučilišni ili stručni studij izvan mjesta boravka. Uz uštedu na troškovima koje su prilikom organizacije polaganja prijemnih ispita imala hrvatska visoka učilišta, ukupna ušteda učenicima, roditeljima, obrazovnim institucijama nakon prve godine provođenja državne mature iznosila je više od 30 milijuna kn. Osim toga, državna matura je srušila i birokratske i administrativne barijere jer je elektronski sustav upisa koji je razvijen za potrebe državne mature, omogućio studentima upis na visokoškolske obrazovne institucije iz kuće, s putovanja, ili sa bilo koje druge lokacije. A, o tome da je državna matura ukinula jedan od najstresnijih perioda učeničkog razdoblja – polaganja prijemnih ispita, ne treba posebno niti govoriti.

Osim realnog prikaza stanja u srednjim školama, rangiranja srednjih škola, državna matura objektivno prikazuje i interes budućih studenata za pojedine studijske programe i time se konačno razotkrivaju do sada nedodirljivi studijski programi na visokim učilištima koji su postojali isključivo zbog interesa pojedinaca i na kojima je vrlo često sudjelovalo veći broj nastavnika od upisanog broja studenata. Sustav vanjskog osiguravanja kvalitete u visokoškolskim institucijama kojeg vodi Agencija za znanost i visoko obrazovanje time dobiva još jednu važnu polugu kojom može poticati toliko nužne promjene i poboljšanja. S druge strane, objektivno vrednovanje učeničkih postignuća koje se postiže uvođenjem državne mature, omogućuje da se oni najbolji, posebno oni izvrsni koji se školuju za deficitarna zanimanja, sustavno prate i nagrađuju bilo školarinama ili pak sutra zaposlenjem. Cijeli taj koncept imao sam na umu kad smo pokretali Nacionalnu zakladu za potporu učeničkom i studentskom standardu koja upravo ima zadatak pomoći razvoju modernog hrvatskog gospodarstva ili i sustavno rješavati pitanja edukacije budućih stručnjaka za deficitarna zanimanja.

Stalno ističem, da je državna matura nužna za podizanje kvalitete cijelog obrazovnog sustava, no cijeli krug će se uspješno zatvoriti tek uvođenjem tzv. „male mature“. Nacionalni centar za vanjsko vrjednovanje obrazovanja koji je inače zajedno s Ministarstvom i svim njegovim tijelima i suradnicima odlično odradio posao uvođenja državne mature ima snage to napraviti u relativno kratkom vremenskom periodu. Time bi se jednom za sva vremena osiguralo objektivno vrjednovanje učeničkog prijelaza iz osnovne u srednju školu te bi se definitivno riješilo bolno pitanje hiperinflacije odlikaša koji dolaze iz osnovnih škola.

Analizirajući dosadašnja iskustva svih država koje provode vanjsko vrjednovanje obrazovanja i državnu maturu, jedna stvar je nedvojbena: rezultati državne mature zajedno s učeničkim postignućima tijekom srednjoškolskog obrazovanja, najbolji su kriterij za procjenu uspješnosti akademske karijere budućeg studenta. To nije iznenađujuće jer državna matura sustavno propituje kompetencije unutar više razina kognitivnih sposobnosti (pamćenje, razumijevanje, primjenjivanje, analiziranje), za razliku od suhoparnih popisa sadržaja koji bi trebali imati za cilj osposobiti studenta za polaganje prijemnog ispita i to kroz svega nekoliko mjeseci rada.

Prijave za državnu maturu školske godine 2010/11 su u tijeku i završavanju 31.siječnja u 23:59 sati. Do sada je ispite prijavilo 23 000 pristupnika i u sljedećim danima još ih 10 000 mora to napraviti. Državna matura ulazi u svoju drugu godinu postojanja. Svim učenicima želim da upišu upravo onaj studijski program na nekom od hrvatskih visokih učilišta, koji najviše žele jer će ta odluka definitivno odrediti njihovu budućnost. Uistinu je sve u njihovim rukama, a njima poručujem ono što stalno govorim vlastitim studentima „Pitanje uspjeha nije pitanje slučajnosti, već je to je pitanje izbora i odluke da se osobno preuzme odgovornost za svoju budućnost“ Sretno!

Cijeli članak možete pročitati ovdje: Državna matura je model kojim se može iskorijeniti korupcija

© 2020 Dragan Primorac. All Rights Reserved