Generic selectors
Exact matches only
Search in title
Search in content
Search in posts
Search in pages

Predstavljen hrvatski školski pravopis

prvi-ministar-koji-je-preporucio-hrvatski-skolski-pravopisAkademik Radoslav Katičić izjavio je u četvrtak na predstavljanju Hrvatskoga školskog pravopisa u Zagrebu da je Dragan Primorac “prvi ministar u povijesti Hrvatske koji je preporučio hrvatski pravopis”.
Osim recenzenta Katičića na predstvljanju Pravopisa govorili su autori akademici Milan Moguš i Stjepan Babić te Sanda Ham, profesorica osječkoga Filozofskog fakulteta te Ante Žužul, predsjednik Uprave “Školske knjige”, koja je objavila pravopis.

Govoreći o odluci da potpiše preporuku kojom se odobrava uporaba Hrvatskoga školskog pravopisa u osnovnim i srednjim školama, ministar znanosti, obrazovanja i športa Dragan Primorac složio se kako je postupak donošenja odluke trajao dugo, ali je završio, kako je napomenuo, tako da među članovima povjerenstva “u ključnim pitanjima nije bilo razlike”.

“Kao ministar nikad ne bježim od odgovornosti. Manjak odgovornosti doveo je Hrvatsku ovdje gdje smo danas”, ustvrdio je. Napomenuvši kako je Hrvatska pred vratima EU‐a, rekao je kako ne misli da će EU imati snage određivati kojim će jezikom Hrvati govoriti. Samo samosvojni u EU smo dobro došli, izjavio je. Govoreći o načelu jedinstva i zajedništva, ministar je istaknuo kako se nada da će ono u Hrvatskoj biti ostvareno i na drugim područjima, kao što je učinjeno s pravopisom.

Akademik Katičić je ustvrdio kako je Hrvatski školski pravopis nov po tome što je školski ‐ sveden na knjižicu i pregledan da može biti razumljiv i školskoj djeci, a zapravo nije nov jer je plod duge brige za pravopis. Po njegovim riječima formulacije u Hrvatskom školskom pravopisu rezultat su dugogodišnjih rasprava, a ne samovolje, kako to neki doživljavaju. Podsjetio je pritom na incijativu Matice hrvatske iz 1970. i objavljivanje Hrvatskoga pravopisa u izdanju “Školske knjige”, naklada kojeg je bila uništena. ”Iz razumljiva razloga izdan je kao “londonac”, ali to je pravopis Matice hrvatske i Školske knjige”, napomenuo je Katičić, dodavši kako mu pada mrak na oči kad neki taj pravopis nazivaju “emigrantski londonac”. Katičić, autor predgovora Hrvatskom školskom pravopisu, rekao je kako ima velikog razloga biti veseo što se pravopis pojavio i što je preporučen za uporabu u školama. Akademik Milan Moguš je, rekavši kako je ministrova preporuka “dobila povijesnu ulogu”, istaknuo kako naslov Pravopisa govori što mu je sadržaj ‐ pravopis hrvatskoga jezika kao nastavnoga jezika u hrvatskim osnovnim i srednjim školama. “On nije dakle priručnik samo u nastavi školskoga predmeta koji se zove hrvatski jezik, nego svih osnovnoškolskih i srednjoškolskih predmeta”, istaknuo je Moguš.

Podsjetivši kako je troautorski Hrvatski pravopis doživio osam izdanja, što znači da ga je pismeni hrvatski puk prihvaćao kao pravopis svog jezika i njime se služio unatoč svim udarima na nj, Moguš je rekao kako su u takvoj situaciji smatrali korisnim izraditi Hrvatski školski pravopis.
Upozorio je kako se u zadnje vrijeme hrvatski i srpski jezik pokušava prikazati kao jedan jezik, samo se jedna varijanta piše latinicom, a druga ćirilicom. “Sve se to iznosi kao da brojni članci, rasprave, studije i knjige o samosovojnu ustrojstvu hrvatskoga jezika i njegovoj samosvojnoj povijesti, koji ih jedini kvalificiraju kao zaseban jezik, uopće ne postoje”, rekao je.

Govoreći o nastanku i sudbini Hrvatskoga pravopisa iz 1971., onima koji su se 2000. ponadali da je “došlo njihovo vrijeme” te objavljivanju Hrvatskoga školskog pravopisa, akademik Stjepan Babić istaknuo je kako on nije samo autorsko djelo, nego rezultat mnogobrojnih dogovora i konzultacija. Napomenuvši kako je potreba za školskim pravopisom postojala i postoji, Sanda Ham izrazila je nadu da su autori ispunili zadaću te da će Hrvatski školski pravopis biti prihvaćen u školama, posebno od učenika od početka do kraja školovanja.

Ministarstvo znanosti, obrazovanja i športa izdalo je preporuku za uporabu Hrvatskoga školskog pravopisa u osnovnim i srednjim školama Republike Hrvatske 16. veljače 2005., a Pravopis je objavljen uoči Uskrsa.

© 2020 Dragan Primorac. Sva prava pridržana